Nakon što su europski moreplovci shvatili da su otkrili do tada nepoznato kopno, a ne zapadni put do Azije, istraživanja su se nastavila i prema južnim područjima „Novoga svijeta“. Ondje je 1513. španjolski istraživač Vasco Núñez de Balboa prvi put ugledao veliki ocean – kasnije nazvan Tihi ocean (ili Pacifik).
Portugalac Ferdinand Magellan (portugalski: Fernão de Magalhães), iako rođen u Portugalu, stupio je u službu španjolskog kralja Karla V. (u to vrijeme još kralja Karla I.) kako bi realizirao smion plan pronalaska zapadnoga pomorskog puta do bogatstava Istočne Indije (današnje jugoistočne Azije). Kralj je tu ideju podržao u nadi da će izbjeći sukobe s Portugalom, koji je tada već imao uspostavljene morske rute prema Indiji oko Afrike.
Reklame se ne prikazuju članovima Clionaut Akademije:
Magellanova ekspedicija započela je 20. rujna 1519. isplovljavanjem iz Sanlúcar de Barramede na jugu Španjolske. Na put je krenulo pet brodova s oko 270 članova posade: Trinidad (zapovjedni brod), San Antonio, Concepción, Victoria i Santiago. Plovili su duž istočne obale Južne Amerike, a teška priroda putovanja ubrzo je dovela do sukoba i pokušaja pobune dijela časnika. Tijekom zimovanja u zaljevu Puerto San Julián (današnja Argentina) dolazi do pobune, no Magellan je uspio održati zapovjedništvo te je pobunjenike oštro kaznio.
Kako bi nastavio put, Magellan je pretraživao obalu u nadi da će pronaći prolaz prema otvorenom oceanu. Jedan od brodova stradao je u oluji, no preostali su brodovi krajem 1520. ipak pronašli prolaz (kasnije nazvan Magellanov prolaz) kojim su uplovili u dotad neistraženi golemi ocean. Magellan ga je nazvao Tihim oceanom (lat. Mare Pacificum) jer mu se činilo mirnijim od olujnog Atlantika.
Ipak, prijeći taj golem prostrani ocean bilo je iznimno zahtjevno: posada je mjesecima trpjela glad i bolesti (osobito skorbut). Osim toga, brod San Antonio napustio je ekspediciju i vratio se u Španjolsku, što je dodatno oslabilo Magellanove snage.
Naposljetku su preostali brodovi stigli do Marijanskog otočja (današnji Guam) te početkom 1521. i na Filipine. Ondje je Magellan pokušao pridobiti i pokrstiti tamošnje stanovništvo, no u travnju iste godine poginuo je u bitki kod otoka Mactan. Preživjela posada pod zapovjedništvom Juana Sebastiána Elcana nastavila je put s preostala dva broda (Trinidad i Victoria) te doplovila do Molučkog otočja (tzv. Otokâ začina). Ondje je Trinidad teško oštećen i kasnije je pao u ruke Portugalaca. Samo je Victoria, s 18 preživjelih članova posade, uspjela preploviti Indijski ocean, oploviti Rt Dobre nade (na jugu Afrike) i napokon, nakon gotovo tri godine putovanja, vratiti se u Španjolsku 6. rujna 1522.
Unatoč strašnim gubicima, Magellanova je ekspedicija postavila povijesnu prekretnicu kao prva poznata plovidba oko svijeta. Taj je pothvat potvrdio dotadašnje pretpostavke o oblom obliku Zemlje, a ujedno je proširio europska znanja o geografiji i kartografiji. Ekspedicija je razotkrila goleme morske prostore i nove kopnene predjele, uvelike utječući na daljnja istraživanja, trgovinu i odnose među europskim silama. Za povijest geografije i pomorstva stoga je Magellanovo putovanje jedno od najvažnijih u cjelokupnoj Dobi otkrića.
Pitanja za analizu
- Koji su bili glavni motivi Ferdinanda Magellana za pronalazak zapadnog pomorskog puta do Indije?
- Koje su sve prepreke i poteškoće Magellan i njegova posada iskusili tijekom ekspedicije?
- Kako je Magellanov prolaz otkriven i po čemu je važan za pomorsku povijest?
- Zašto je Tihi ocean dobio upravo takav naziv i kakve je zablude takav naziv mogao stvoriti?
- Na koji je način Magellan izgubio život i kakav je utjecaj njegova smrt imala na ostatak ekspedicije?
- Zašto je Juan Sebastián Elcano važna osoba u kontekstu završetka putovanja?
- Koja su sve znanja i iskustva europski pomorci stekli zahvaljujući Magellanovu putovanju?
- Kako je Magellanova ekspedicija pridonijela potvrđivanju teze o obliku Zemlje?
- Koje su posljedice Magellanova pothvata za kasnija europska istraživanja, trgovinu i odnose među velikim silama?
- Možemo li Magellanovu ekspediciju smatrati jednom od najvažnijih u doba velikih geografskih otkrića? Objasni zašto.
Odgovori na pitanja
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
