Nakon što su europski moreplovci shvatili da su otkrili do tada nepoznato kopno, a ne zapadni put do Azije, istraživanja su se nastavila i prema južnim područjima „Novoga svijeta“. Ondje je 1513. španjolski istraživač Vasco Núñez de Balboa prvi put ugledao veliki ocean – kasnije nazvan Tihi ocean (ili Pacifik).
Portugalac Ferdinand Magellan (portugalski: Fernão de Magalhães), iako rođen u Portugalu, stupio je u službu španjolskog kralja Karla V. (u to vrijeme još kralja Karla I.) kako bi realizirao smion plan pronalaska zapadnoga pomorskog puta do bogatstava Istočne Indije (današnje jugoistočne Azije). Kralj je tu ideju podržao u nadi da će izbjeći sukobe s Portugalom, koji je tada već imao uspostavljene morske rute prema Indiji oko Afrike.
Reklame se ne prikazuju članovima Clionaut Akademije:
Magellanova ekspedicija započela je 20. rujna 1519. isplovljavanjem iz Sanlúcar de Barramede na jugu Španjolske. Na put je krenulo pet brodova s oko 270 članova posade: Trinidad (zapovjedni brod), San Antonio, Concepción, Victoria i Santiago. Plovili su duž istočne obale Južne Amerike, a teška priroda putovanja ubrzo je dovela do sukoba i pokušaja pobune dijela časnika. Tijekom zimovanja u zaljevu Puerto San Julián (današnja Argentina) dolazi do pobune, no Magellan je uspio održati zapovjedništvo te je pobunjenike oštro kaznio.
Kako bi nastavio put, Magellan je pretraživao obalu u nadi da će pronaći prolaz prema otvorenom oceanu. Jedan od brodova stradao je u oluji, no preostali su brodovi krajem 1520. ipak pronašli prolaz (kasnije nazvan Magellanov prolaz) kojim su uplovili u dotad neistraženi golemi ocean. Magellan ga je nazvao Tihim oceanom (lat. Mare Pacificum) jer mu se činilo mirnijim od olujnog Atlantika.
Ipak, prijeći taj golem prostrani ocean bilo je iznimno zahtjevno: posada je mjesecima trpjela glad i bolesti (osobito skorbut). Osim toga, brod San Antonio napustio je ekspediciju i vratio se u Španjolsku, što je dodatno oslabilo Magellanove snage.
Naposljetku su preostali brodovi stigli do Marijanskog otočja (današnji Guam) te početkom 1521. i na Filipine. Ondje je Magellan pokušao pridobiti i pokrstiti tamošnje stanovništvo, no u travnju iste godine poginuo je u bitki kod otoka Mactan. Preživjela posada pod zapovjedništvom Juana Sebastiána Elcana nastavila je put s preostala dva broda (Trinidad i Victoria) te doplovila do Molučkog otočja (tzv. Otokâ začina). Ondje je Trinidad teško oštećen i kasnije je pao u ruke Portugalaca. Samo je Victoria, s 18 preživjelih članova posade, uspjela preploviti Indijski ocean, oploviti Rt Dobre nade (na jugu Afrike) i napokon, nakon gotovo tri godine putovanja, vratiti se u Španjolsku 6. rujna 1522.
Unatoč strašnim gubicima, Magellanova je ekspedicija postavila povijesnu prekretnicu kao prva poznata plovidba oko svijeta. Taj je pothvat potvrdio dotadašnje pretpostavke o oblom obliku Zemlje, a ujedno je proširio europska znanja o geografiji i kartografiji. Ekspedicija je razotkrila goleme morske prostore i nove kopnene predjele, uvelike utječući na daljnja istraživanja, trgovinu i odnose među europskim silama. Za povijest geografije i pomorstva stoga je Magellanovo putovanje jedno od najvažnijih u cjelokupnoj Dobi otkrića.
Pitanja za analizu
- Koji su bili glavni motivi Ferdinanda Magellana za pronalazak zapadnog pomorskog puta do Indije?
- Koje su sve prepreke i poteškoće Magellan i njegova posada iskusili tijekom ekspedicije?
- Kako je Magellanov prolaz otkriven i po čemu je važan za pomorsku povijest?
- Zašto je Tihi ocean dobio upravo takav naziv i kakve je zablude takav naziv mogao stvoriti?
- Na koji je način Magellan izgubio život i kakav je utjecaj njegova smrt imala na ostatak ekspedicije?
- Zašto je Juan Sebastián Elcano važna osoba u kontekstu završetka putovanja?
- Koja su sve znanja i iskustva europski pomorci stekli zahvaljujući Magellanovu putovanju?
- Kako je Magellanova ekspedicija pridonijela potvrđivanju teze o obliku Zemlje?
- Koje su posljedice Magellanova pothvata za kasnija europska istraživanja, trgovinu i odnose među velikim silama?
- Možemo li Magellanovu ekspediciju smatrati jednom od najvažnijih u doba velikih geografskih otkrića? Objasni zašto.
Odgovori na pitanja
1. Koji su bili glavni motivi Ferdinanda Magellana za pronalazak zapadnog pomorskog puta do Indije?
- Glavni je cilj bio pronaći novu i kraću trgovačku rutu do „Otokâ začina“ (Molučnog otočja) i Azije, neovisnu o već uspostavljenoj portugalskoj ruti oko Afrike.
- Magellan je vjerovao kako bi time proširio španjolski utjecaj i trgovinu (ponajviše zbog vrijednih začina poput papra, klinčića i muškatnog oraščića).
- Imao je i osobne motive: slavu, bogatstvo, te potvrdu svojih geografskih predviđanja.
2. Koje su sve prepreke i poteškoće Magellan i njegova posada iskusili tijekom ekspedicije?
- Teške vremenske prilike: oluje na južnom Atlantiku i kod obale Južne Amerike.
- Pobuna dijela posade dok su zimovali u Puerto San Juliánu (Argentina).
- Gubitak brodova (npr. Santiago je nastradao u oluji, San Antonio se odvojio i vratio u Španjolsku).
- Dugotrajna plovidba Tihim oceanom s nedovoljno zaliha hrane i pitke vode, što je dovelo do gladi, bolesti (posebice skorbuta) i smrti mnogih članova posade.
- Sukobi s lokalnim stanovništvom na Filipinima gdje je poginuo i sam Magellan.
3. Kako je Magellanov prolaz otkriven i po čemu je važan za pomorsku povijest?
- Posada je istraživala južne obale Južne Amerike u potrazi za prirodnim prolazom između Atlantika i nepoznatog oceana.
- Krajem 1520. pronašli su taj uski morski put koji danas nazivamo Magellanovim prolazom.
- Važnost prolaza ogleda se u tome što je to prva poznata izravna veza Atlantskog i Tihog oceana morem na krajnjem jugu Amerike; kasnije je služio kao ključna ruta za trgovačka i istraživačka putovanja sve dok nije probijen Panamski kanal početkom 20. stoljeća.
4. Zašto je Tihi ocean dobio upravo takav naziv i kakve je zablude takav naziv mogao stvoriti?
- Magellan je, nakon burne plovidbe Atlantikom, ušavši u novi ocean zatekao mirno i tiho more, pa ga je nazvao Mar Pacificum (Tihi, odnosno Mirni ocean).
- Ime je moglo stvarati zabludu da je riječ o stalno mirnom moru, no Tihi ocean u stvarnosti može biti izrazito olujan i opasan.
5. Na koji je način Magellan izgubio život i kakav je utjecaj njegova smrt imala na ostatak ekspedicije?
- Poginuo je 27. travnja 1521. tijekom sukoba s lokalnim ratnicima na otoku Mactan (u današnjim Filipinima).
- Njegova smrt značila je gubitak glavnog vođe, no ekspedicija se odlučila nastaviti putovanje. Novi zapovjednik, Juan Sebastián Elcano, preuzeo je inicijativu i doveo preostale članove posade do Molučkog otočja, a zatim natrag u Europu.
6. Zašto je Juan Sebastián Elcano važna osoba u kontekstu završetka putovanja?
- Nakon Magellanove pogibije, Elcano je preuzeo zapovjedništvo i organizirao nastavak ekspedicije.
- Pod njegovim je vodstvom jedini preostali brod Victoria uspješno preplovio Indijski ocean, oplovio Rt Dobre nade i vratio se u Španjolsku.
- Zahvaljujući Elcanu, ekspedicija se uspješno privela kraju, postavši prva koja je oplovila Zemlju.
7. Koja su sve znanja i iskustva europski pomorci stekli zahvaljujući Magellanovu putovanju?
- Geografska otkrića: bolje su upoznali obale Južne Amerike, otkrili Magellanov prolaz, Marijanske otoke i Filipine.
- Navigacijske vještine: iskustvo navigacije na dugim rutama bez prilike za opskrbu, što je unaprijedilo europsku pomorsku praksu.
- Proučavanje klime i morskih struja na vrlo različitim geografskim širinama.
- Dokazali su da se putovanjem prema zapadu doista može stići do Azije, iako to nije bilo ekonomski isplativije od postojećih ruta (oko Afrike).
- Kulturološko i trgovačko iskustvo pri susretu s dosad nepoznatim narodima i robama.
8. Kako je Magellanova ekspedicija pridonijela potvrđivanju teze o obliku Zemlje?
- Do tada se teorija o Zemljinoj okruglosti uglavnom temeljila na matematičkim izračunima i idejama starih grčkih i kasnijih europskih učenjaka.
- Potpuna plovidba oko Zemlje fizički je dokazala da je moguće zaobići Zemlju i vratiti se na početnu točku, pa je time praktično potvrđena pretpostavka o oblom obliku Zemlje.
9. Koje su posljedice Magellanova pothvata za kasnija europska istraživanja, trgovinu i odnose među velikim silama?
- Ekspedicija je otvorila nove horizonte europskim istraživačima i trgovcima te potaknula druge pomorske sile na daljnja putovanja.
- Španjolska i Portugal borili su se za prevlast nad novootkrivenim područjima i trgovinom začinima, a u to su se natjecanje uključile i druge europske sile (Nizozemska, Engleska, Francuska).
- Geopolitička ravnoteža pomaknula se prema novim područjima, što je dovelo do kolonijalne ekspanzije u 16. i 17. stoljeću.
- Zahvaljujući otkriću novih ruta, otvorili su se trgovački putevi koji će presudno utjecati na svjetsku trgovinu i razvoj globalnog gospodarstva.
10. Možemo li Magellanovu ekspediciju smatrati jednom od najvažnijih u doba velikih geografskih otkrića? Objasni zašto.
- Da, jer je to bila prva poznata plovidba oko Zemlje, što ima nemjerljiv povijesni i znanstveni značaj.
- Dokazala je praktičnu plovidbu cijelim svijetom, time završivši višestoljetne rasprave o obliku i veličini Zemlje.
- Omogućila je nove geografske i kartografske spoznaje, potaknuvši daljnja istraživanja svjetskih mora.
- Postavila je temelje globalizirane trgovine i kolonijalnih posvajanja, čiji se utjecaji i danas osjećaju.
Sve to čini Magellanovu ekspediciju prijelomnim događajem unutar Dobe velikih otkrića.
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
