Nikola Tesla, jedan od najvećih umova u povijesti, dao je neizmjeran doprinos modernoj civilizaciji. No, često ga prate mitovi: da je izumio izmjeničnu struju, bio rival Edisonu, borio se za besplatnu energiju za sve ili čak stvorio “stroj za potrese”. Iako fascinantan, Tesla nije bio samo ekscentrični genij iz legendi – njegovi pravi doprinosi rezultat su genijalnosti, ali i vremena u kojem je živio. U ovom tekstu otkrijte više o stvarnom Tesli, njegovom naslijeđu i kako se mitovi o njemu mogu koristiti za poticanje kritičkog razmišljanja u nastavi.
Reklame se ne prikazuju članovima Clionaut Akademije:
Demistificiranje povijesnih ličnosti, poput Nikole Tesle, ključno je za razumijevanje povijesti na temelju činjenica, a ne mitova. Iako osjećaji nacionalnog ponosa ili kulturne povezanosti mogu potaknuti idealizaciju određenih osoba, kritičko sagledavanje njihovih života i doprinosa pomaže nam bolje razumjeti stvarne okolnosti, izazove i uspjehe iz prošlosti. Ovakav pristup ne samo da obogaćuje povijesno znanje, već i potiče učenike na razvoj objektivnosti i analitičkih sposobnosti.
Tesla je djelovao u vremenu industrijske revolucije i rane elektrifikacije, kada su brojni znanstvenici i inovatori, poput Michaela Faradaya, Thomasa Edisona i Heinricha Hertza, radili na razumijevanju i primjeni električnih i elektromagnetskih fenomena. Njegovi izumi, poput sustava izmjenične struje (AC), radili su kao temelj moderne elektrifikacije i pridonijeli razvoju radija i televizije. Tesla je bio daroviti showman, poznat po stvaranju javnog imidža ekscentričnog genija.
Međutim, često se Tesli pripisuju dostignuća i ideje koje nisu u potpunosti utemeljene na povijesnim činjenicama. Fizičar Hrvoje Mesić objavio je opsežni članak o mitovima vezanima uz Nikolu Teslu i to nas je potaknulo na dodatno istraživanje.
Tesla je izumio struju i izmjeničnu struju
Osnovno je reći da električna struja nije ničiji izum, već se radi o prirodnoj pojavi. Egipćani su pisali o električnim ribama prije gotovo pet tisuća godina.
U antičko vrijeme pisalo se o statičkom elektricitetu. U posljednjih sto godina prije rođenja Nikole Tesle mnogi su eksperimentirali s električnom strujom.
Iako se često vjeruje da je Tesla izumio izmjeničnu struju, povijesne činjenice govore drugačije. Prvi generator izmjenične struje izumio je 1832. Hippolyte Pixii, inspiriran radom Michaela Faradaya. Pixii je svoj uređaj prilagodio za stvaranje istosmjerne struje (DC) jer se tada smatrala korisnijom.
Izmjenična struja se tijekom desetljeća razvijala i usavršavala u Europi prije Teslinog dolaska na scenu.
Ključna inovacija bila je transformator, koji su 1885. patentirali mađarski inženjeri Zipernowsky, Blathy i Deri. Transformator je omogućio prijenos električne energije na velike udaljenosti s malim gubicima, čime je AC postao praktičniji od DC sustava. Tek 1886. je George Westinghouse implementirao prvi praktični sustav osvjetljenja koristeći AC i transformatore. Tesla je razvio polifazni AC sustav, uključujući indukcijski motor, što je dodatno unaprijedilo primjenu izmjenične struje.
Tesla je želio svi dati besplatnu energiju
Tesla nikada nije zagovarao besplatnu energiju u komercijalnom smislu. Njegov projekt prijenosa energije kroz Zemlju bio je tehnološki i financijski zahtjevan. Tesla je uvjerio J.P. Morgana da investira u toranj Wardenclyffe, koji je trebao omogućiti bežični prijenos energije. Međutim, kada je Morgan shvatio da projekt zahtijeva dodatna sredstva i da nije usmjeren prema komercijalnoj dobiti, povukao je svoju podršku.
Iako je Tesla demonstrirao nevjerojatne koncepte, poput bežičnog prijenosa energije na kratkim udaljenostima, njegovi eksperimenti nikada nisu bili dovoljno razvijeni za praktičnu primjenu na globalnoj razini. Ovakvi projekti, iako fascinantni, često se koriste kao metafora za Teslin idealizam i njegovu viziju svijeta u kojem znanost služi čovječanstvu.
Tesla je bio rival Edisonu
“Rat struja” između Edisona i Tesle često se prikazuje kao osobni sukob, no stvarnost je kompleksnija. Edison je podržavao DC sustav, dok su Westinghouse i Tesla promovirali AC. Tesla je kratko radio za Edisona nakon dolaska u SAD 1884. godine, no njihova suradnja nije trajala dugo. Edisonova tvrtka je kritizirala sigurnost AC sustava, dok je Westinghouse implementirao AC kao standard za distribuciju energije.
Učitelji mogu koristiti ovaj primjer kako bi objasnili složenost tehnoloških sukoba i razmotriti širi kontekst razvoja tehnologije – od osobnih rivalstava do ekonomskih i komercijalnih interesa.
Tesla i WiFi
Teslu često povezuju s idejom kreiranje nečega sličnog današnjem WiFi sustavu. Tesla je bio futurist i volio je zamišljati bolju tehnološku budućnost no nije imao konkretne ideje za WiFi. Najbliže tome je ova njegova izjava 1926. g.:
Kad se bežična tehnologija savršeno primijeni, cijela Zemlja će se pretvoriti u golemi mozak, što ona u biti i jest, budući da su sve stvari dijelovi stvarne i ritmične cjeline. Moći ćemo komunicirati jedni s drugima trenutno, bez obzira na udaljenost. Ne samo to, nego ćemo putem televizije i telefonije moći vidjeti i čuti jedni druge savršeno, kao da smo licem u lice, unatoč međusobnim udaljenostima od tisuća milja. Uređaji kojima ćemo to moći ostvariti bit će nevjerojatno jednostavni u usporedbi s našim sadašnjim telefonima. Čovjek će moći nositi jedan u džepu prsluka.
Teslin genij i kontroverze u fizici
Tesla je bio briljantan inovator s intuitivnim razumijevanjem elektriciteta, no imao je ograničeno povjerenje u suvremene fizičke teorije. Sumnjao je u postojanje elektrona, odbacivao Einsteinovu teoriju relativnosti i tvrdio da elektromagnetski valovi ne putuju kroz vakuum, već kroz “eter”.
Njegove izjave u kasnijim godinama često su smanjivale njegov znanstveni kredibilitet. Međutim, njegovi konkretni doprinosi, poput indukcijskog motora i polifaznih sustava, ostaju temelj suvremene elektrotehnike.
Tesla i eugenika
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća, mnogi su znanstvenici podržavali eugeniku – pseudoznanstvenu ideju usmjerenu na “unapređenje” ljudske populacije. Tesla je 1937. u intervjuu za časopis Liberty izrazio eugeničke stavove o sterilizaciji “nesposobnih” osoba, odražavajući tadašnje znanstvene trendove. Danas, ovakvi stavovi služe kao podsjetnik na opasnosti zloupotrebe znanosti u svrhu diskriminacije.
Godina 2100. donijet će univerzalno prihvaćanje eugenike. U prošlim dobima zakon opstanka najsposobnijih uvelike je eliminirao manje poželjne vrste. Zatim je čovjekov novi osjećaj sućuti počeo ometati nemilosrdno djelovanje prirode. Kao rezultat toga, nastavljamo održavati na životu i omogućavati razmnožavanje nesposobnih. Jedina metoda koja je u skladu s našim pojmovima civilizacije i rase jest sprječavanje razmnožavanja nesposobnih sterilizacijom i namjernim usmjeravanjem instinkta parenja. Nekoliko europskih zemalja i niz država američke Unije steriliziraju kriminalce i osobe s mentalnim poremećajima. No to nije dovoljno. Prevladavajuće mišljenje među eugeničarima jest da brak treba učiniti težim za ostvarenje. Sigurno je da nikome tko nije poželjan roditelj ne bi trebalo biti dopušteno imati potomstvo. Stoljeće od sada, normalnoj osobi neće pasti na pamet da stupi u vezu s eugenički nepodobnom osobom.
Nikola Tesla
Siromaštvo i ljubav prema golubici
Tesla je bio imućan tijekom određenih razdoblja svog života, ali njegovi financijski problemi u kasnijim godinama rezultat su lošeg upravljanja novcem, idealizma i neusmjerenosti prema komercijalnoj dobiti. Tesla nije umro u potpunom siromaštvu. U njegovim osamdesetim godinama, kada je američko društvo proživljavalo Veliku gospodarsku krizu, Tesla je imao osiguranu sobu u hotelu New Yorker (više klase) i mjesečnu (savjetničku) naknadu od $125 (oko 2800€) u današnjem novcu zahvaljujući Westinghouse Electric Corporation. Ta je naknada bila oko prosjeka primanja četveročlane američke obitelji tog vremena. Učitelji u ruralnim područjima su imali plaću od oko $42, a tijekom gospodarske krize radili su i više mjeseci bez plaće. U isto su vrijeme milijuni Amerikanaca redovito gladovali i bili bez ikakve imovine ili krova nad glavom.
Tesla je prodao svoja prava na patente za izmjeničnu struju Georgeu Westinghouseu 1888. g. za početnu isplatu od 60 000 dolara (blizu 2 milijuna eura u današnjem novcu). Osim toga, dobio je ugovor o tantijemama, koji je uključivao 2,50 dolara za svaki konjsku snagu proizvedenu korištenjem njegovih izuma. Ovaj ugovor bi ga, da je ostao na snazi, potencijalno učinio milijunašem. Kako bi pomogao Westinghouse Electric Companyju da prebrodi financijsku krizu, Tesla se 1897. odrekao prava na tantijeme, čime je izgubio priliku za ogromno bogatstvo. Taj čin bio je motiviran više njegovim idealizmom nego poslovnim razmatranjima. Na vrhuncu svog rada, Tesla je imao bogatstvo koje bi danas bilo ekvivalentno milijunima. Međutim, njegova nesklonost upravljanju novcem i ulaganje velikih svota u ambiciozne, ali neostvarene projekte, poput tornja Wardenclyffe, doveli su do njegova financijskog pada.
Još jedan popularni mit tvrdi da je Tesla bio zaljubljen u golubicu. Prema toj priči, Tesla je gajio duboku privrženost prema svojoj golubici, do te mjere da se zaljubio u nju. Međutim, ne postoje dokazi koji bi podržali ideju da je Tesla imao romantične osjećaje prema bilo kojoj životinji. U stvarnosti, Tesla je bio izrazito povučena osoba, poznata po tome što je imala malo bliskih osobnih odnosa. Istina, je doduše, da je Tesla redovito izlazio hraniti golubove te da je platio veterinarske troškove za liječenje jedne golubice.
Teslina ostavština
Unatoč ekscentričnosti i poslovnim neuspjesima, Teslini izumi ostavili su neizbrisiv trag u znanosti i tehnologiji. Njegovi radovi na izmjeničnoj struji, indukcijskim motorima i bežičnim sustavima i dalje su temelj moderne elektrotehnike. Tijekom svog života podnio je 280 patentnih zahtjeva u 26 država. Godine 1960. jedinica magnetske indukcije nazvana je “tesla” u čast njegovog doprinosa znanosti.
Priča o Nikoli Tesli nadilazi izume i mitove. Njegova posvećenost znanosti, unatoč osobnim i poslovnim neuspjesima, ostaje trajna inspiracija za nove generacije inovatora i znanstvenika. Učitelji mogu iskoristiti njegov život i rad kako bi potaknuli učenike na kritičko razmišljanje o povijesti znanosti i ulozi mitova u oblikovanju javne percepcije.
Pitanja za razmišljanje
- Zašto su mitovi o povijesnim ličnostima, poput Nikole Tesle, često popularniji od stvarnih činjenica? Kako takvi mitovi utječu na našu percepciju povijesti i znanosti?
- Na koji način učitelji mogu koristiti demistificiranje Tesle za poticanje kritičkog razmišljanja kod učenika? Koje metode bi bile najučinkovitije za razbijanje uvriježenih mitova?
- Kako Teslin doprinos izmjeničnoj struji i njegove ideje o bežičnom prijenosu energije ilustriraju kompleksnost razvoja tehnologije i uloge suradnje među znanstvenicima?
- Teslini stavovi o eugenici danas se smatraju neprihvatljivima. Kako bismo trebali procjenjivati povijesne ličnosti koje su imale kontroverzne ili štetne stavove u kontekstu njihovog vremena?
- Teslin idealizam ga je koštao financijske stabilnosti. Koje su prednosti i izazovi zadržavanja idealizma u znanstvenom ili profesionalnom radu?
- Teslu često predstavljaju kao “rival Edisonu” ili “čovjeka koji je stvorio WiFi.” Kako mediji i pop-kultura oblikuju našu sliku o znanstvenicima, i kako se tome može pristupiti u nastavi?
- Kako bi se Teslin život i rad mogli iskoristiti za inspiraciju učenicima, unatoč njegovim ekscentričnostima i poslovnim neuspjesima?
- Koji su još primjeri povijesnih ličnosti čiji su životi mitologizirani, i kako se ti mitovi mogu usporediti s Teslinim?
- Je li u priči o znanosti i doprinosu svijetu važno je li Tesla bio Hrvat ili Srbin?
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
