Učitelji Povijesti nerijetko traže kreativne načine da povežu drevne praznike i suvremene tradicije, kako bi svojim učenicima približili razvoj ljudske kulture kroz povijest. Jedna od fascinantnih tema za istraživanje i raspravu u učeničkim klupama jest povezanost rimskog praznika Saturnalija s početkom proslave Božića. Ovaj članak nudi kratak pregled povijesnih i kulturnih poveznica između ta dva blagdana te prijedloge za nastavu.
Saturnalije – radost i opuštenost u Rimskom Carstvu
Saturnalije su bile jedan od najpopularnijih praznika u starom Rimu, posvećen bogu poljoprivrede Saturnu. Slavio se od 17. do 23. prosinca, a bio je obilježen velikim gozbenim okupljanjima, razmjenom darova, ukidanjem društvenih hijerarhija i općim veseljem. Tijekom Saturnalija, robovi su privremeno dobivali slobodu, a gospodari su ih posluživali za stolom, simbolizirajući privremeno ukidanje društvenih normi.
Jedan od ključnih aspekata Saturnalija bila je razmjena darova, običaj koji je uključivao jednostavne poklone poput svijeća, keramike ili figurica. Ukrašavanje domova zelenilom i svjetlom, kao i opće raspoloženje veselja i zajedništva, čini ovu rimsku svetkovinu prepoznatljivim prethodnikom današnjih božićnih tradicija.
Početak proslave Božića
Prvi kršćani nisu obilježavali Isusovo rođenje, već su se fokusirali na Uskrs kao ključni blagdan. Tek u 4. stoljeću, kada je kršćanstvo postalo dominantna religija u Rimskom Carstvu, Božić je počeo dobivati značaj. Papa Liberije proglasio je 25. prosinca danom slavljenja Kristova rođenja oko 354. godine. Taj je datum vjerojatno odabran kako bi se poklopio s rimskim festivalima poput Saturnalija i rođendana Nepobjedivog Sunca (Dies Natalis Solis Invicti), koji su već bili duboko ukorijenjeni u rimsku kulturu.
Ovakav strateški potez crkvenih vođa imao je za cilj olakšati prijelaz poganske populacije na kršćanstvo, zadržavajući neke elemente popularnih svetkovina, ali ih reinterpretirajući u kršćanskom kontekstu. Na taj način, Saturnalije su postupno zamijenjene slavljenjem Božića, ali su mnogi njihovi običaji, poput darivanja, ukrašavanja i zajedničkog veselja, nastavili živjeti.
Kulturološki prijenos tradicija
Prepoznavanje poveznica između Saturnalija i Božića nije samo zanimljivo povijesno istraživanje, već i primjer kako kulture i religije tijekom vremena posuđuju i prilagođavaju običaje. Primjerice, ukrašavanje domova zimzelenim biljem, koje je bilo simbol života i obnove u rimskoj tradiciji, integriralo se u božićne običaje. Razmjena darova postala je nezaobilazni dio božićne proslave, a naglasak na zajedništvu i dobrim djelima ostao je univerzalna vrijednost.
Prijedlozi za nastavu
Proučavanje povezanosti Saturnalija i Božića omogućuje učenicima da bolje razumiju kontinuitet i promjene u ljudskim tradicijama. Takva istraživanja ne samo da obogaćuju njihovo povijesno znanje, već ih i potiču na kritičko promišljanje o tome kako prošlost oblikuje sadašnjost. Za učitelje povijesti, ova tema može biti inspirativan alat za stvaranje dinamične i angažirane nastave.
Tema o povezanosti Saturnalija i Božića može se povezati s ishodom:
D.5.1. – Učenik uspoređuje načine svakodnevnog života u prošlosti i danas (npr. društvene, vjerske i kulturne običaje).
Ovaj ishod omogućuje učenicima da analiziraju i usporede kulturne i vjerske običaje antičkog Rima (Saturnalije) i suvremene tradicije Božića, čime se potiče razumijevanje kontinuiteta i promjena u tradicijama.
- Kritička analiza izvora: Potaknite učenike da istraže primarne izvore o Saturnalijama i ranim božićnim tradicijama. Raspravite o ulozi društvenih normi i kako su se mijenjale kroz povijest.
- Usporedba običaja: Zamolite učenike da usporede običaje Saturnalija i Božića te iznesu svoja mišljenja o tome zašto su neki običaji opstali.
- Kulturna integracija: Organizirajte debatu na temu kako suvremene religije i kulture prilagođavaju starije tradicije kako bi bile relevantne novim generacijama.
- Interdisciplinarni pristup: Povežite ovu temu s likovnom umjetnošću (izrađivanje rimskih svijeća ili božićnih ukrasa) i hrvatskim jezikom (pisanje eseja ili priča na temu prazničnih tradicija).
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
