Objavljeno

Najstarija božićna čestitka

Najstarija štampana božićna čestitka

Najstarija štampana božićna čestitka, koja je ušla u masovnu proizvodnju, naslikana je 1843. godine u Engleskoj. Čestitka tiskana u tisuću primjeraka izazvala je malu buru zbog činjenice da se na njoj vidi kako dijete pije vino iz čaše. Engleski slikar John Calcott Horsley (1808.-1882.) izradio je tu čestitku za svog prijatelja Henryja Colea.

Clionaut preporuka: zabavni sadržaj

Horsley je bio poznati viktorijanski umjetnik, specijaliziran za povijesne i biblijske scene. Također je bio član Kraljevske akademije umjetnosti, a njegove su radove cijenili zbog preciznosti i detalja.

Cole je želio karticu koja bi bila spremna za slanje jer nije imao vremena za pisanje desetaka čestitki rodbini i znancima. Kartica potječe iz vremena kada tiskanje u boji još nije bilo razvijeno, pa je ručno bojana. Podijeljena je na tri dijela. U središnjem dijelu vidimo obitelj koja pije vino i slavi, dok su sa strane prikazani prizori milostinje – davanja hrane i odjeće siromašnima. Tekst na čestitki glasi: “A Merry Christmas and a Happy New Year to You” ili na hrvatskom jeziku “Čestit Božić i sretna Nova godina”.

U vrijeme kada je Horsley stvorio ovu čestitku, običaj čestitanja bio je usko vezan uz osobne poruke i ručno izrađene kartice. Tiskane čestitke bile su novost, a slanje božićnih čestitki ubrzo je postalo popularan način izražavanja dobrih želja tijekom blagdana, posebno s razvojem poštanskih sustava poput “Penny Posta” u Engleskoj.

Cole, inače pisac božićnih knjiga, tiskao je više čestitki nego što mu je bilo potrebno, pa je višak prodao.

Komercijalno tiskanje i prodavanje čestitki započelo je tek 1860-ih godina, kada je nova tehnika tiskanja u boji snizila troškove. Od tada se slanje tiskanih čestitki proširilo Engleskom, a zatim i ostatkom svijeta. Danas industrija čestitki obuhvaća milijune dizajna i tema, a digitalne čestitke postale su sve popularnije u doba interneta. Unatoč tome, tradicionalne papirnate čestitke zadržale su svoje mjesto, osobito tijekom božićnih blagdana, kao simbol osobne pažnje i tradicije.