Božić nije samo vrijeme obiteljskog okupljanja i darivanja, već i trenutak u kojem su se kroz povijest dogodili neki od važnih ili zanimljivih događaja. Od simboličnih trenutaka poput prvog božićnog drvca i čarobne melodije u svemiru, do velikih prekretnica kao što su krunidba Karla Velikog i raspad Sovjetskog Saveza, božićno vrijeme bilo je svjedokom povijesnih priča koje su oblikovale svijet.
Prva proslava Božića (336.)
Prije nego se raspišemo o ostatku povijesnih događaja u božićno vrijeme krenimo od same proslave Božića. Prva dokumentirana proslava Božića zabilježena je 336. godine, za vrijeme vladavine rimskog cara Konstantina I. U to doba, 25. prosinca odabran je kao datum Isusova rođenja, vjerojatno kako bi se kršćanska tradicija uklopila u već postojeće običaje. Taj datum poklapao se s blagdanom Saturnalia, popularnim rimskim festivalom prepunim gozbi, darivanja i veselja. Konstantinova odluka o obilježavanju Božića u ovo vrijeme simbolizirala je prelazak Rimskoga Carstva prema kršćanstvu, čineći Božić dijelom javnog i religijskog života rimskih građana. Ovaj trenutak označio je početak tradicije koja će se širiti diljem svijeta.
Sveti Nikola ili Djed Božićnjak (4. st.)
Sveti Nikola, biskup iz 4. stoljeća iz grčkog grada Mire, ostao je zapamćen po svojoj velikodušnosti i ljubaznosti, posebno prema djeci i siromašnima. Prema legendama, često je anonimno darivao potrebite, a najpoznatija priča govori o tome kako je spasio tri djevojke od siromaštva bacivši vreće zlata kroz njihov prozor. Njegova tradicija darivanja na dan 6. prosinca, na godišnjicu njegove smrti, s vremenom se razvila u običaje diljem Europe, koji su na kraju oblikovali suvremenu figuru Djeda Božićnjaka.
Krunidba Karla Velikog (800.)
Na Božić 800. godine, u veličanstvenoj bazilici sv. Petra u Rimu, franački kralj Karlo Veliki okrunjen je za rimskog cara od strane pape Lava III. Ova ceremonija nije samo označila vrhunac Karlove moći, već i početak Svetog Rimskog Carstva, institucije koja će oblikovati političku i kulturnu povijest Europe stoljećima. Činom krunidbe, papa je simbolički potvrdio nadmoć crkvene vlasti nad svjetovnim vladarima, dok je Karlo postao čuvar kršćanske Europe, ujedinivši njene narode pod zajedničkom vjerom i kulturnom baštinom. Taj Božić u Rimu ostao je prekretnica u stvaranju europskog identiteta.
Lutherovo božićno drvce (16. st.)
Martinu Lutheru, istaknutom religijskom reformatoru iz 16. stoljeća, pripisuje se zasluga popularizacije tradicije božićnog drvca. Prema predaji, Luther je jedne zimske večeri bio zadivljen ljepotom zvijezda koje su svjetlucale kroz grane zimzelenog drveća. Nadahnut tim prizorom, donio je malo drvce u svoj dom i ukrasio ga svijećama kako bi prenio taj čarobni doživljaj svojoj obitelji. U 19. stoljeću britanska kraljica Viktorija i njezin suprug Albert dodatno su popularizirali ovaj običaj. Njihove božićne proslave s ukrašenim drvcem, prikazane u slikama i fotografijama, brzo su osvojile srca Engleza i proširile tradiciju diljem svijeta.
Bostonska čajanka (1773.)
Bostonska čajanka, ključni događaj uoči Američkog rata za nezavisnost, odigrala se 16. prosinca 1773. godine, samo nekoliko tjedana prije Božića. Tog su dana američki kolonisti, bijesni zbog britanskog Zakona o čaju i načela “nema oporezivanja bez zastupljenosti,” prerušeni u Mohawk domorotce, bacili cijeli teret britanskog čaja s brodova u bostonsku luku. Ovaj čin prkosa protiv britanske vlasti nije bio samo prosvjed protiv poreza, već i poziv na slobodu i nezavisnost. Iako nije imao božićni ton, događaj je obilježio početak revolucije.
Božićno primirje (1914.)
Božićno primirje 1914. godine, usred užasa Prvoga svjetskog rata, postalo je simbol nade i čovječnosti. Na Badnjak, u rovovima sjeverne Francuske, britanski i njemački vojnici spontano su položili oružje i izišli iz svojih rovova kako bi razmijenili čestitke, zapjevali božićne pjesme i čak zaigrali nogomet na ničijoj zemlji. Iako nije bilo službeno dogovoreno, ovo kratko primirje donijelo je trenutke radosti i solidarnosti usred krvavog sukoba. Iako rat nije prestao, ovo nezaboravno događanje podsjetilo je svijet na snagu zajedništva i želju za mirom, čak i u najtežim vremenima.
Bitka u Ardenima (1944.)
Bitka u Ardenima, poznata i kao Bitka za izbočinu, započela je 16. prosinca 1944. i bila je posljednji veliki njemački pokušaj preokreta tijeka Drugoga svjetskog rata. Njemačke snage izvele su iznenadnu ofenzivu kroz šume Ardena, s ciljem probijanja savezničkih linija i osvajanja luke Antwerpen. U početku su postigli značajan napredak, uzrokujući kaos među savezničkim trupama. Međutim, Saveznici su se, unatoč lošim vremenskim uvjetima i teškim gubicima, uspjeli reorganizirati i odbiti napad. Ova bitka ostavila je dubok trag na vojnike koji su Božić proveli usred jednog od najkrvavijih sukoba rata.
Prva živa svirka u svemiru (1965.)
Misija Gemini 6A, lansirana 15. prosinca 1965., ušla je u povijest ne samo zbog tehničkog uspjeha prvog susreta dviju letjelica u orbiti, već i zbog božićne šale. Astronauti Wally Schirra i Tom Stafford odsvirali su “Jingle Bells” u svemiru koristeći harmoniku i zvona za saonice. Prije toga, šaljivo su prijavili Kontroli misije da su primijetili NLO s pilotom u crvenom odijelu. Ova epizoda unijela je humor u ozbiljan svemirski program i postala prvi glazbeni performans u svemiru. Prvu živu svirku u svemiru možete poslušati ovdje.
Prva proslava Božića u lunarnoj orbiti (1968.)
Na Badnjak 1968. godine, Apollo 8, s astronautima Frankom Bormanom, Jimom Lovellom i Williamom Andersom, postao je prva misija s posadom koja je ušla u lunarnu orbitu. Tijekom povijesnog prijenosa uživo, astronauti su čitali ulomke iz Knjige Postanka dok su prikazivali zadivljujuće slike Zemlje kako izlazi iznad lunarnog horizonta. Ovaj trenutak, ispunjen duhovnošću i divljenjem, nadahnuo je milijune diljem svijeta i ostavio dubok dojam o krhkosti i ljepoti našeg planeta u beskraju svemira.
Kraj SSSR-a (1991.)
Na Božić 1991. godine, Mihail Gorbačov podnio je ostavku na mjesto predsjednika Sovjetskog Saveza, čime je okončana era jedne od najvećih svjetskih sila 20. stoljeća. Tog dana, crvena zastava SSSR-a spuštena je posljednji put, a na njezino mjesto podignuta je ruska trobojnica. Ovaj simbolični čin označio je službeni kraj Sovjetskog Saveza i početak nove povijesne ere za Rusiju i bivše sovjetske republike.
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
