Priča o Oti Bengi dio je tragičnih priča o europskom iskorištavanju stanovništva Afrike. Rođen je u Kongu vjerojatno 1883. godine u plemenu Mbuti, pigmejskom plemenu koje je živjelo na šumskim područjima današnje Demokratske Republike Kongo. Mlad je zasnovao obitelj i živio od lova. Život mu se okrenuo 1904. godine kad je kongoanska milicija (pod upravom belgijskog Leopolda II.) napala njegovo selo i ubila mu ženu i dvoje djece. Benga je porobljen i potom kupljen u okviru prikupljanja pigmeja za izložbu. Doveden je u Sjedinjene Američke Države kako bi bio dio antropološke izložbe na Svjetskom sajmu u St. Louisu. Sajam je imao za cilj prikazati postignuća i kulture različitih naroda, ali nažalost, postao je i platforma za prikazivanje rasnih predrasuda i stereotipa.
Ota Benga bio je izložen zajedno s drugim autohtonim ljudima kao da je živi artefakt. Posjetitelji sajma poticali su se da ga vide kao predstavnika nižeg i primitivnijeg naroda. Na istome su sajmu kao atrakcija sudjelovali američki autohtoni narodi pod vodstvom legendarnog Geronima. Ovaj dehumanizirajući prikaz jasno je odražavao rasističke stavove koji su bili prisutni na početku 20. stoljeća.
Nakon Svjetskog sajma kratkotrajno se s vlasnikom vratio u Afriku, ali su se ubrzo zbog novčanih problema vratili u SAD. Privremeno je smješten u Prirodoslovni muzej, ali je tijekom okupljanja donatora bacio stolicu u smjeru Florence Guggenheim. Benga je nakon toga odveden u zoološki vrt u njujorškom Bronxu. Premda je ideja bila da radi kao timaritelj, vlasnici vrta uočili su potencijal za zaradu jer su posjetitelji radije gledali Bengu od životinja. Potaknuli su ga da mrežu za spavanje objesi u Kući majmuna te da tamo lukom i strijelom gađa mete. Benga se rado družio s orangutanom Dahongom kojeg su dresirali da radi trikove.
Tijekom rujna 1906. godine privukao je desetke tisuća posjetitelja. Kršćanski svećenici požalili su se jer je Benga u Kući majmuna prikazivan kao dokaz darvinizma, tj. evolucije što je suprotno kršćanskom nauku. Premda se Benga mogao slobodno kretati po zoološkom vrtu, mnogi su ga posjetitelji zadirkivali i provocirali.
Krajem 1906. godine Benga je pušten na skrb velečasnog Gordona. Smješten je u Howardovo utočište za obojenu siročad pod upravom crkve u Brooklynu. Kako bi izbjegli kontinuiranu pažnju novinara, Benga je u siječnju 1910. godine preseljen u Lynchburg u Virginiji. Tu je krenuo i u pučku školu koju je prekinuo čim je zaključio da je naučio dovoljno engleskog jezika. Radio je u lokalnoj tvornici duhana.
Štedio je novac planirajući povratak u Kongo. No izbijanjem Prvog svjetskog rata putnički promet prema Kongu je prekinut. Benga je potonuo u depresiju. Naposljetku je 20. ožujka 1916. godine izgradio obredno ognjište, zatupio zašiljene zube i upucao se u grudi posuđenim pištoljem. Tijelo mu je zakopano u neobilježeni grob na lokalnom groblju.
Pitanja za analizu
- Ukratko opišite životni put Ote Benge. Koji su ključni događaji oblikovali njegov život?
- Kako su kolonijalizam i rasističke ideologije utjecale na sudbinu Ote Benge i drugih poput njega?
- Zašto su Otu Bengu i druge autohtone ljude izlagali na Svjetskom sajmu? Kakav je bio cilj tih izložbi i što one govore o tadašnjem društvu?
- Kako biste opisali tretman Ote Benge u zoološkom vrtu? Što to govori o odnosu prema ljudima iz drugih kultura u to doba?
- Kako su događaji nakon puštanja iz zoološkog vrta utjecali na Otu Bengu i njegovu konačnu sudbinu?
- Koje su posljedice dehumanizirajućih prikaza drugih naroda na društvo i pojedince? Možete li pronaći slične primjere u suvremenom svijetu?
- Kako su tadašnji sporovi između znanosti (darvinizma) i religije utjecali na tretman Ote Benge?
- Kako mislite da su mediji tog doba utjecali na način na koji je javnost percipirala Otu Bengu? Postoji li poveznica s načinom na koji mediji danas oblikuju percepciju drugih kultura?
- Da ste živjeli u to doba, kako biste reagirali na prikazivanje Ote Benge na sajmu ili u zoološkom vrtu? Što biste učinili drugačije?
- Na koji način priča o Oti Bengi odražava rasističke stavove s početka 20. stoljeća? Možemo li vidjeti paralele s današnjim izazovima?
- Kako priča o Oti Bengi povezuje kolonijalizam i ljudske patnje? Razmislite o sličnim primjerima iz povijesti.
- Raspravite kako izložbe poput one u St. Louisu pridonose širenju stereotipa. Što se može naučiti iz ovakvih primjera za sprječavanje sličnih situacija u budućnosti?
- Kako ova priča može pomoći u razumijevanju povijesti kroz povezivanje društvenih, političkih i kulturnih aspekata?
- Jesi li naišao/naišla na slučajeve ismijavanja drugih i drugačijih ljudi na društvenim mrežama poput TikToka, Instagrama i sličnih? O kakvim se primjerima radi?
C: Hajdarović, M. (2023). Ota Benga – tragična priča o iskorištavanju. Poučavanje povijesti, II(2), 99–100.
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
