Vremenska crta: Tuđman i oblikovanje suvremene Hrvatske (1989. – 2000.)

Franjo Tuđman (1922. – 1999.) bio je prvi predsjednik Republike Hrvatske. Tijekom njegova predsjedništva Hrvatska je stekla neovisnost, prošla Domovinski rat i započela političku i gospodarsku tranziciju. Istodobno su način upravljanja državom, privatizacija i politika prema Bosni i Hercegovini izazvali prijepore koji su predmet historiografskih istraživanja. Vremenska crta prati deset događaja od uvođenja višestranačja do ustavnih promjena nakon Tuđmanove smrti. Oni omogućuju istraživanje njegova političkog utjecaja i razlikovanje neposrednih rezultata tadašnjih odluka od dugoročnih društvenih posljedica.

HPP / INTERAKTIVNA KRONOLOGIJA

Tuđman i oblikovanje suvremene Hrvatske (1989. – 2000.)

Odaberi događaj za prikaz pojedinosti. Ponovnim odabirom zatvori opis.

1989.

Osnivanje Hrvatske demokratske zajednice

Franjo Tuđman osnovao je Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ), političku stranku koja je zagovarala demokratske promjene i hrvatsko nacionalno samoodređenje. Osnivanje HDZ-a odvijalo se u vrijeme slabljenja komunističkih režima u Europi i političke krize Jugoslavije. Stranka je okupila različite skupine hrvatskih političkih istomišljenika i postala vodeća politička snaga nakon izbora 1990. godine.

30. svibnja 1991.

Tuđman preuzima vodstvo Hrvatske

Nakon pobjede HDZ-a na prvim višestranačkim izborima, novoizabrani Sabor 30. svibnja 1990. izabrao je Franju Tuđmana za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske. Time je započelo razdoblje njegove državne vlasti. Novi politički vrh pokrenuo je promjene institucija i pripreme za samostalnost, dok su se istodobno pojačavale napetosti unutar Jugoslavije i pobuna dijela hrvatskih Srba.

22. prosinca 1991.

Proglašen Ustav Republike Hrvatske

Hrvatski sabor proglasio je novi Ustav, poznat kao Božićni Ustav. Njime su utvrđeni temelji višestranačke demokracije, državne institucije te građanska prava i slobode. Ustav je predsjedniku Republike dao široke ovlasti, zbog čega se hrvatski sustav tijekom 1990-ih opisuje kao polupredsjednički. Njegova primjena utjecala je na odnose između predsjednika, Vlade i Sabora.

18. travnja 1991.

Zakonski početak pretvorbe poduzeća

Hrvatski sabor donio je Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća, kojim je uređen prijelaz poduzeća s društvenim kapitalom u poduzeća s određenim vlasnicima. Pretvorba je bila početni dio gospodarske tranzicije prema tržišnom gospodarstvu. Tijekom 1990-ih proces je pratio niz nepravilnosti i sporova oko vlasništva. Posljedice privatizacije razlikovale su se među poduzećima i njihovim zaposlenicima.

25. lipnja 1991.

Proglašenje hrvatske samostalnosti

Na temelju referenduma održanog 19. svibnja 1991. Hrvatski sabor donio je Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Njome je započeo postupak razdruživanja od SFRJ. Nakon tromjesečne odgode, Sabor je 8. listopada 1991. raskinuo državnopravne veze s ostalim jugoslavenskim republikama i pokrajinama. Tuđman je kao predsjednik vodio politiku osamostaljenja u okolnostima rastućega oružanog sukoba.

Franjo Tuđman

15. siječnja 1992.

Međunarodno priznanje Republike Hrvatske

Dvanaest članica tadašnje Europske zajednice priznalo je Hrvatsku kao samostalnu državu. Hrvatsku su prethodno priznale i neke druge države, među njima Island i Sveta Stolica. Priznanje je omogućilo daljnji razvoj diplomatskih odnosa i međunarodnog položaja Hrvatske, koja je 22. svibnja 1992. primljena u Ujedinjene narode. Diplomatske aktivnosti Tuđmanova vodstva odvijale su se tijekom Domovinskog rata.

Vanjski izvor ili literatura: Hrvatski sabor – Dan međunarodnog priznanja

18. ožujka 1994.

Washingtonski sporazumi i rat u BiH

Nakon hrvatsko-bošnjačkih sukoba u Bosni i Hercegovini, uz američko posredovanje potpisani su Washingtonski sporazumi. Njima su postavljeni temelji Federacije Bosne i Hercegovine i prestanka hrvatsko-bošnjačkog rata. Franjo Tuđman i Alija Izetbegović sudjelovali su u diplomatskom procesu. Tuđmanova ranija politika prema BiH, osobito podrška Herceg-Bosni, ostala je predmet historiografskih istraživanja i međunarodnih sudskih postupaka.

Franjo Tuđman i Alija Izetbegović na potpisivanju sporazuma 18. ožujka 1994.
Franjo Tuđman i Alija Izetbegović na potpisivanju sporazuma 18. ožujka 1994.

5. kolovoza 1995.

Operacija Oluja i oslobađanje Knina

Tijekom vojno-redarstvene operacije Oluja, započete 4. kolovoza, hrvatske snage 5. kolovoza ušle su u Knin. Operacijom je Hrvatska vratila nadzor nad najvećim dijelom preostaloga okupiranog teritorija. Tuđman je bio vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Tijekom operacije i nakon nje velik broj Srba napustio je Krajinu, a nad preostalim civilima počinjeni su ratni zločini.

15. siječnja 1998.

Završetak mirne reintegracije Podunavlja

Završetkom mandata prijelazne uprave Ujedinjenih naroda (UNTAES) područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema mirno su reintegrirana u hrvatski ustavnopravni poredak. Proces je proveden na temelju Erdutskog sporazuma iz 1995. godine. Time je obnovljena teritorijalna cjelovitost Hrvatske. Mirna reintegracija uključivala je povratak državnih institucija, zaštitu manjinskih prava te rješavanje pitanja povratka prognanika i izbjeglica.

9. studenoga 2000.

Ustavne promjene nakon Tuđmanove smrti

Nakon Tuđmanove smrti i promjene vlasti 2000. godine Hrvatski sabor usvojio je ustavne promjene kojima su znatno smanjene ovlasti predsjednika Republike. Ojačan je položaj Vlade odgovorne Saboru, čime je napušten dotadašnji polupredsjednički sustav. Promjene su pokazale kako se političke institucije mogu preoblikovati nakon razdoblja snažne predsjedničke vlasti i postale su osnova daljnjeg razvoja parlamentarne demokracije.

Kako citirati ovaj članak

Hrvatski povijesni portal · ISSN 1846-4432

Hajdarović, M. (2026, 12. studenoga). Vremenska crta: Tuđman i oblikovanje suvremene Hrvatske (1989. – 2000.). Hrvatski povijesni portal. https://povijest.net/hpp/2026/vremenska-crta-tudman-i-oblikovanje-suvremene-hrvatske-1989-2000/

Miljenko Hajdarović
Miljenko Hajdarović

Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.

Članci: 762