
Kako promatrati hrvatske granice u ranom srednjem vijeku?

Što nam povijesne karte govore o nastanku hrvatske države, koliko su njihove granice pouzdane i trebaju li učenici poznavati teritorijalni opseg ranosrednjovjekovnih političkih zajednica?
Elektronički časopis za istraživanje, učenje i poučavanje povijesti [ISSN 1846-4432]
Elektronički časopis za istraživanje, učenje i poučavanje povijesti [ISSN 1846-4432]

Što nam povijesne karte govore o nastanku hrvatske države, koliko su njihove granice pouzdane i trebaju li učenici poznavati teritorijalni opseg ranosrednjovjekovnih političkih zajednica?

Članak o granicama i interaktivna provjera naučenog

Zašto nakon 1. godine prije Krista odmah slijedi 1. godina poslije Krista? I kako je moguće da astronomi ipak koriste godinu nula?

Zašto je Historia verissima jedan od ključnih izvora za povijest bitke 1526. - i zašto ga ne treba čitati kao zapisnik s bojišta

Petstota obljetnica Mohačke bitke 2026. godine ponovno je usmjerila pozornost ne samo na događaje od 29. kolovoza 1526. nego i na pitanje kako je bitka tijekom vremena rekonstruirana. Među zanimljivim primjerima nalazi se karta naslovljena Mohaç Meydan Muharebesi (1526), odnosno…

Dvadeset devetoga kolovoza 1526. vojska sultana Sulejmana I. porazila je kod Mohača vojsku ugarsko-hrvatskoga kralja Ludovika II. Nekoliko dana poslije Europom su već kružile vijesti o katastrofi. Jedna od njih završila je u tisku: kratak njemački letak koji je pokušao…

Doba Vikinga (otprilike 750. – 1100. godine) bilo je značajno razdoblje transformacije u europskoj povijesti. Vikinzi, porijeklom iz Skandinavije, bili su pomorci poznati po svojim istraživanjima, pljačkama, trgovini, naseljavanju širom prostranih područja, od Grenlanda do Bliskog istoka. Brojne migracije u…

Konstantinova darovnica (Donatio Constantini) jedna je od najpoznatijih povijesnih prijevara. Prema ovom dokumentu, rimski car Konstantin Veliki (4. st.) navodno je predao vlast nad Rimom i zapadnim dijelom Rimskog Carstva papi Silvestru I. i njegovim nasljednicima. Time je papi dodijelio…

Kratki edukativni film o poslu povjesničara i povijesnim izvorima. Namijenjen je učenicima petih razreda.
Upravo zato jer su bili kreatori, sudionici ili suvremenici zbivanja, a veći ili manji dio vlastitog života posvetili su i historiografskom radu, ne možemo ne ovaj pregled ne početi trojicom znamenitih Rimljana, Gajem Julijem Cezarom, Gajem Salustijem Krispom i Titom…

Svaki se povjesničar u svome poslu nužno susreće i s onim pitanjima na koja najčešće nije moguće odgovor pronaći u povijesnim izvorima. Reljefne osobitosti, klimatski uvjeti ili vegetacijske posebnosti, primjerice, ključni su čimbenik za život ljudi, razvitak društva i privrede…