IZVOR: Povelja Anti-ratne kampanje

Anti-ratna kampanja objavila je 4. srpnja 1991. g. Povelju Anti-ratne kampanje. Zanimljivo je da je povelju potpisao Franjo Tuđman, dok je Slobodan Milošević odbio primiti izaslanstvo ARK-a.

Preporučeni sadržaj za učenike gimnazije

Tekst povelje:

Kako god budu riješeni današnji sukobi, ljudi će na ovim područjima nastaviti živjeti zajedno. Svima nam je potreban mir, svi moramo raditi na razvoju demokracije i postizanju ekonomskog, socijalnog i ekološkog blagostanja. Interesi su nam isti, rat i nasilje svima donose štetu.

Građani svih republika i pripadnici svih naroda moraju, bez obzira na sve teškoće, održati i razvijati međusobnu komunikaciju i suradnju na obostrano korisnim projektima. Dio smo suvremene Europe u kojoj državne granice sve više spajaju, a ne razdvajaju pojedince i narode. Vlade i druga državna tijela imaju ograničenu funkciju i domet. Oni ne mogu biti ekskluzivni zastupnik naših interesa.

Mi, građani naših republika, građani Europe i svijeta, odlučno odbacujemo nasilje i rat. Komunicirat ćemo i surađivati bez obzira na razlike u političkim opredjeljenjima i bez obzira na to kako budu riješeni odnosi među republikama. Svaki za sebe i svi zajedno, na lokalnom, regionalnom ili globalnom nivou, suprotstavljat ćemo se onima koji pozivaju u rat i zalagati se za slobodu, pravdu i blagostanje za sve.

Pitanja za anlizu

  1. Koje ciljeve i vrijednosti zastupaju autori Povelje? Izdvojite dvije tvrdnje iz teksta koje najbolje izražavaju njihova stajališta.
  2. Kako tumačite tvrdnju: „Kako god budu riješeni današnji sukobi, ljudi će na ovim područjima nastaviti živjeti zajedno”? Što nam ona govori o tome kako su antiratni aktivisti razmišljali o budućnosti jugoslavenskih republika?
  3. Autori tvrde da vlade i državna tijela „ne mogu biti ekskluzivni zastupnik naših interesa”. Kakvo shvaćanje odnosa između građana i državne vlasti izražava ta tvrdnja?
  4. U Povelji se navodi da „rat i nasilje svima donose štetu”. Kako biste tu tvrdnju protumačili u kontekstu rata u Hrvatskoj 1991. godine? Može li se priznavanje patnje svih sudionika i žrtava povezati s jasnim utvrđivanjem odgovornosti za pokretanje rata?
  5. Franjo Tuđman potpisao je Povelju, dok je Slobodan Milošević odbio primiti izaslanstvo Antiratne kampanje. Što nam ti postupci govore, a što na temelju njih ne možemo pouzdano zaključiti o odnosu političkih vodstava prema antiratnom djelovanju?
  6. Zašto je tijekom 1991. godine antiratno djelovanje moglo izazivati neprijateljstvo dijela javnosti?
  7. Može li javno protivljenje ratu biti izraz odgovornosti prema vlastitoj državi i njezinim građanima u trenutku kada je država izložena oružanoj agresiji?

Kako citirati ovaj članak

Hrvatski povijesni portal · ISSN 1846-4432

Hajdarović, M. (2026, 16. studenoga). IZVOR: Povelja Anti-ratne kampanje. Hrvatski povijesni portal. https://povijest.net/hpp/2026/izvor-povelja-anti-ratne-kampanje/

Miljenko Hajdarović
Miljenko Hajdarović

Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.

Članci: 762