

Jesu li piramide kod Visokog zaista moguće?
Simulacija ispituje zahtjeve hipotetske gradnje piramide prema dimenzijama koje je Semir Osmanagić naveo za Visoko 2009. godine. Usporedite količinu materijala, radnu snagu, prijevoz i trajanje gradnje s referentnim primjerom Keopsove piramide iz 26. stoljeća pr. Kr. Aktivnost je primjerena učenicima 5. razreda i srednjih škola u radu s izvorima i pseudoarheološkim tvrdnjama. Izračuni se temelje na hipotetskim uvjetima; Visočica je prirodna formacija.
Urednička preporukaZa gimnazije – 1. razredInteraktivni sadržaj
- Prvenstveno namijenjeno
- Učenici gimnazija
- Pogodno i za
- Učenici strukovnih škola
- Vrsta sadržaja
- Interaktivni sadržaj
Primjena u nastavi
Gimnazija – 1. razred
Strukovna škola
Piramide kod Visokog
Visočica kod Visokog prirodna je geološka formacija s dokumentiranim arheološkim lokalitetom srednjovjekovnoga grada Visokog. Tvrdnja da je drevna umjetna piramida nije potkrijepljena prihvaćenim arheološkim dokazima. Usporedit ćemo zahtjeve hipotetske gradnje s arheološki potvrđenom Keopsovom piramidom. Osmanagić je 2009. naveo visinu 220 m i preliminarnu osnovicu 440 × 660 m; to su dimenzije iz njegove tvrdnje, ne potvrđene mjere građevine.
Odaberite scenarij i mijenjajte parametre. Za masivnu gradnju postavite debljinu obloge na 0; za oblaganje prirodnog brda postavite udio jezgre na 0. Usporedite količinu materijala, trajanje, potrebnu dopremu i udio radnika u hipotetskom stanovništvu. U odjeljku s izvorima provjerite kakvi dokazi postoje u Gizi i kod Visokog.
Didaktički model. Parametri koji nisu povijesno dokumentirani označeni su kao hipotetski. Rezultati su izračuni modela.
Učitavanje interaktivnog prikaza… Ako se ne pojavi, ponovno učitajte stranicu.
O modelu i izvorima
Sve brojčane pretpostavke rada, opskrbe, gustoće, populacije i produktivnosti su hipotetske. Dimenzije početnog scenarija prenose neprovjerenu tvrdnju Osmanagića iz 2009.; referentne dimenzije Gize su zaokružene prema objavljenim opisima (230 × 230 m, 146,5 m). U referentnom scenariju zadržavaju se isti kapaciteti rada, dopreme i ugradnje kao u početnom scenariju radi usporedbe dimenzija. Označene su kao hipotetski promjenjivi parametri jer se u istim kontrolama ispituje i tvrdnja. Pretpostavljena pravilna pravokutna piramida nije topografski model Visočice. Udio jezgre računa se iz punog volumena; obloga je aproksimacija površine četiriju bočnih ploha × debljina. Ako su oba parametra pozitivna, model ih tretira kao odvojene, nepreklapajuće količine (ne kao točnu geometriju). Kapaciteti su ukupni preračunati dnevni kapaciteti ekipe, uključujući raspodjelu poslova; ne zbrajaju se. Radni dani zaokružuju se naviše. Hrana obuhvaća samo navedene radnike tijekom radnih dana, bez obitelji, stočne hrane, vode, pripreme, infrastrukture i sezonskih zastoja. Stanovništvo je pretpostavljena baza radne snage, ne demografska procjena za prapovijesnu Bosnu. Matematička izvedivost ne potvrđuje umjetno podrijetlo. Prirodnu geologiju, arheološke slojeve, datiranje, kamenolome, alate i tragove naselja treba istražiti neovisno. U Gizi su istraženi ostatci naselja graditelja i organizirane opskrbe; takav dokaz o drevnoj piramidi kod Visokog nije utvrđen. Izračun nemogućnosti vrijedi samo za zadane pretpostavke, a eventualna izračunata izvedivost nije arheološki dokaz.
Izračun: V = duljina × širina × visina / 3; A = duljina × √(visina² + (širina/2)²) + širina × √(visina² + (duljina/2)²); materijal = (V × udio/100 + A × debljina) × gustoća; dnevni kapacitet = min(radnici × produktivnost, doprema, ugradnja); radni dani = ceil(materijal/kapacitet); godine = radni dani/radni dani godišnje; hrana = radni dani × radnici × obrok; potrebni dnevni kapacitet = materijal/(ciljne godine × radni dani godišnje); udio radnika = radnici/stanovništvo × 100.
Izvori i literatura
- Semir Osmanagich – referat, veljača 2009., fotografija 20 (izvor analizirane tvrdnje) — Navodi visinu 220 m i preliminarnu osnovicu 440 × 660 m. Izvor tvrdnje, ne neovisni dokaz piramide.
- Archaeology Magazine – Bosnian “Pyramids” Update, 2006. — Izvještaj o geološkom nalazu stručnjaka Sveučilišta u Tuzli i reakcijama arheologa: prirodna formacija.
- HINA – EAA says no pyramids in Bosnia, 9. 6. 2006. — Delegacija Europskog udruženja arheologa osporila je tvrdnju.
- Godišnjak ANUBiH – istraživanje platoa Visočice kod Staroga grada Visokog — Arheološka istraživanja stvarnog lokaliteta.
- Egipatsko Ministarstvo turizma i starina – The Great Pyramid — Keopsova piramida, izvorna visina 146,5 m.
- Khan Academy – Pyramid of Khufu — Osnovica približno 230 m; referentna geometrija.
- AERA – The Lost City of the Pyramid Builders — Arheološki potvrđeno naselje povezano s graditeljskim projektima u Gizi; ne podupire hipotetske stope učinka.

Početkom 2000-ih, bosansko-američki poduzetnik Semir Osmanagić tvrdio je da je otkrio ono što je nazvao “Piramida Sunca” u blizini grada Visokog, u Bosni i Hercegovini. Detaljnije o toj poslovnoj ideji razmatramo u ovome članku.
Kako citirati ovaj članak
Hrvatski povijesni portal · ISSN 1846-4432
Hajdarović, M. (2026, 20. studenoga). Jesu li piramide kod Visokog zaista moguće? Hrvatski povijesni portal. https://povijest.net/hpp/2026/jesu-li-piramide-kod-visokog-zaista-moguce/
Bilješka (fusnota)
Miljenko Hajdarović, “Jesu li piramide kod Visokog zaista moguće?,” Hrvatski povijesni portal, 20. studenoga 2026., https://povijest.net/hpp/2026/jesu-li-piramide-kod-visokog-zaista-moguce/.
Popis literature (bibliografija)
Hajdarović, Miljenko. “Jesu li piramide kod Visokog zaista moguće?.” Hrvatski povijesni portal, 20. studenoga 2026. https://povijest.net/hpp/2026/jesu-li-piramide-kod-visokog-zaista-moguce/.
HAJDAROVIĆ, Miljenko. Jesu li piramide kod Visokog zaista moguće?. In: Hrvatski povijesni portal [online]. 20. 11. 2026. [pristupljeno 21. 11. 2026.]. Dostupno na: https://povijest.net/hpp/2026/jesu-li-piramide-kod-visokog-zaista-moguce/



