Jesu li piramide kod Visokog zaista moguće?

Simulacija ispituje zahtjeve hipotetske gradnje piramide prema dimenzijama koje je Semir Osmanagić naveo za Visoko 2009. godine. Usporedite količinu materijala, radnu snagu, prijevoz i trajanje gradnje s referentnim primjerom Keopsove piramide iz 26. stoljeća pr. Kr. Aktivnost je primjerena učenicima 5. razreda i srednjih škola u radu s izvorima i pseudoarheološkim tvrdnjama. Izračuni se temelje na hipotetskim uvjetima; Visočica je prirodna formacija.

Urednička preporukaZa gimnazije – 1. razredInteraktivni sadržaj
Prvenstveno namijenjeno
Učenici gimnazija
Pogodno i za
Učenici strukovnih škola
Vrsta sadržaja
Interaktivni sadržaj
HPP SIMULACIJE · VERZIJA 1.1.1

Piramide kod Visokog

Giza, 26. st. pr. Kr.; Visoko, suvremena pseudoarheološka tvrdnja (2005. nadalje) · Znanost i tehnologija / Društvo

Visočica kod Visokog prirodna je geološka formacija s dokumentiranim arheološkim lokalitetom srednjovjekovnoga grada Visokog. Tvrdnja da je drevna umjetna piramida nije potkrijepljena prihvaćenim arheološkim dokazima. Usporedit ćemo zahtjeve hipotetske gradnje s arheološki potvrđenom Keopsovom piramidom. Osmanagić je 2009. naveo visinu 220 m i preliminarnu osnovicu 440 × 660 m; to su dimenzije iz njegove tvrdnje, ne potvrđene mjere građevine.

Odaberite scenarij i mijenjajte parametre. Za masivnu gradnju postavite debljinu obloge na 0; za oblaganje prirodnog brda postavite udio jezgre na 0. Usporedite količinu materijala, trajanje, potrebnu dopremu i udio radnika u hipotetskom stanovništvu. U odjeljku s izvorima provjerite kakvi dokazi postoje u Gizi i kod Visokog.

Didaktički model. Parametri koji nisu povijesno dokumentirani označeni su kao hipotetski. Rezultati su izračuni modela.

Učitavanje interaktivnog prikaza… Ako se ne pojavi, ponovno učitajte stranicu.

O modelu i izvorima

Sve brojčane pretpostavke rada, opskrbe, gustoće, populacije i produktivnosti su hipotetske. Dimenzije početnog scenarija prenose neprovjerenu tvrdnju Osmanagića iz 2009.; referentne dimenzije Gize su zaokružene prema objavljenim opisima (230 × 230 m, 146,5 m). U referentnom scenariju zadržavaju se isti kapaciteti rada, dopreme i ugradnje kao u početnom scenariju radi usporedbe dimenzija. Označene su kao hipotetski promjenjivi parametri jer se u istim kontrolama ispituje i tvrdnja. Pretpostavljena pravilna pravokutna piramida nije topografski model Visočice. Udio jezgre računa se iz punog volumena; obloga je aproksimacija površine četiriju bočnih ploha × debljina. Ako su oba parametra pozitivna, model ih tretira kao odvojene, nepreklapajuće količine (ne kao točnu geometriju). Kapaciteti su ukupni preračunati dnevni kapaciteti ekipe, uključujući raspodjelu poslova; ne zbrajaju se. Radni dani zaokružuju se naviše. Hrana obuhvaća samo navedene radnike tijekom radnih dana, bez obitelji, stočne hrane, vode, pripreme, infrastrukture i sezonskih zastoja. Stanovništvo je pretpostavljena baza radne snage, ne demografska procjena za prapovijesnu Bosnu. Matematička izvedivost ne potvrđuje umjetno podrijetlo. Prirodnu geologiju, arheološke slojeve, datiranje, kamenolome, alate i tragove naselja treba istražiti neovisno. U Gizi su istraženi ostatci naselja graditelja i organizirane opskrbe; takav dokaz o drevnoj piramidi kod Visokog nije utvrđen. Izračun nemogućnosti vrijedi samo za zadane pretpostavke, a eventualna izračunata izvedivost nije arheološki dokaz.

Izračun: V = duljina × širina × visina / 3; A = duljina × √(visina² + (širina/2)²) + širina × √(visina² + (duljina/2)²); materijal = (V × udio/100 + A × debljina) × gustoća; dnevni kapacitet = min(radnici × produktivnost, doprema, ugradnja); radni dani = ceil(materijal/kapacitet); godine = radni dani/radni dani godišnje; hrana = radni dani × radnici × obrok; potrebni dnevni kapacitet = materijal/(ciljne godine × radni dani godišnje); udio radnika = radnici/stanovništvo × 100.

Izvori i literatura

Tehnički koncepti (prijedlog): Rad s povijesnim izvorima; usporedba i sučeljavanje; uzroci i posljedice

Model piramide-visoko · verzija 0.1.0 · 5. razred OŠ; srednja škola (prijedlog).

Početkom 2000-ih, bosansko-američki poduzetnik Semir Osmanagić tvrdio je da je otkrio ono što je nazvao “Piramida Sunca” u blizini grada Visokog, u Bosni i Hercegovini. Detaljnije o toj poslovnoj ideji razmatramo u ovome članku.

Kako citirati ovaj članak

Hrvatski povijesni portal · ISSN 1846-4432

Hajdarović, M. (2026, 20. studenoga). Jesu li piramide kod Visokog zaista moguće? Hrvatski povijesni portal. https://povijest.net/hpp/2026/jesu-li-piramide-kod-visokog-zaista-moguce/

Miljenko Hajdarović
Miljenko Hajdarović

Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.

Članci: 766