

Preuzmite zbornik “Jasenovac – past and present”
Prikaz i besplatno preuzimanje zbornika
Kako istraživati povijest jasenovačkog logora, što nam demografski podatci govore o njegovim žrtvama i na koji je način Jasenovac postao predmet političkih prijepora? Tim se pitanjima bavi znanstveni zbornik Jasenovac Past and Present: History and Memory of Institutionalised Destruction (Jasenovac nekad i danas: povijest i sjećanje na institucionalizirano uništavanje), objavljen 2026. godine u izdanju Sveučilišta u Uppsali. Urednici su povjesničari Tomislav Dulić i Goran Miljan, a devet znanstvenih radova donosi rezultate istraživanja povjesničara i drugih istraživača iz različitih europskih znanstvenih ustanova.
Urednička preporukaZa edukatorePrikaz
- Prvenstveno namijenjeno
- Edukatori
- Vrsta sadržaja
- Prikaz
Zbornik je nastao na temelju međunarodne konferencije održane od 15. do 17. prosinca 2021. godine. U njezinoj su organizaciji sudjelovali Sveučilište u Uppsali, pariški Mémorial de la Shoah, berlinski centar Topographie des Terrors, Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac te sveučilišta u Zagrebu i Beogradu. Konferencija je zbog pandemije održana putem interneta, a dio predstavljenih istraživanja razvijen je u radove objavljene u ovom izdanju. Urednici su zbornik zamislili kao doprinos istraživanju jasenovačkog logorskog sustava i njegovu mjestu u javnom sjećanju. Zato radovi obuhvaćaju demografsku strukturu žrtava, organizaciju progona, počinitelje, fotografsku dokumentaciju te promjene u prikazivanju Jasenovca nakon Drugoga svjetskog rata. Posljednja dva poglavlja posvećena su udžbenicima i nastavi Povijesti.
Istraživanje žrtava, počinitelja i povijesnih izvora
U uvodnom radu Sabine Rutar smješta povijest Jasenovca u širi kontekst historiografije Drugoga svjetskog rata u jugoistočnoj Europi. Autorica upozorava na ograničenja istraživanja koja se zadržavaju unutar nacionalnih povijesti i njihovih dominantnih interpretacija. Ratna zbivanja na prostoru Jugoslavije potrebno je promatrati u povezanosti s europskom poviješću okupacije, genocida, otpora i nasilja nad civilima. Takav pristup omogućuje bolje razumijevanje posebnosti ustaškog režima i njegova odnosa prema ostalim europskim fašističkim režimima.
Tomislav Dulić u radu o demografiji žrtava primjenjuje statističku i prostornu analizu podataka o stradalima. Posebno istražuje dobnu i spolnu strukturu žrtava te njihovo zemljopisno podrijetlo. Rezultati pokazuju razlike između skupina koje su bile izložene ustaškom progonu. Među ubijenim Srbima, Židovima i Romima nalazio se velik broj djece, što odgovara obrascima genocidnog nasilja. Među hrvatskim i muslimanskim žrtvama prevladavali su odrasli, uglavnom politički protivnici režima. Autor pritom upozorava na ograničenja raspoloživih evidencija, ali pokazuje kako demografski podatci mogu pomoći u razumijevanju namjera i djelovanja počinitelja.
Na tu se analizu nadovezuje Dragan Cvetković istraživanjem stradavanja žena. Njegov rad pokazuje kako su nacionalna pripadnost, dob i vrijeme deportacije utjecali na obrasce stradavanja. Prema njegovim statističkim procjenama, žene su činile približno 43,8 posto ukupnih žrtava jasenovačkog logorskog sustava. Najveći dio ženskih žrtava pripadao je srpskoj, romskoj i židovskoj zajednici. Autor posebno razmatra razdoblje 1941. i 1942. godine, kada je nasilje nad tim skupinama bilo najintenzivnije.
Milovan Pisarri istražuje genocid nad Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Njegov rad pokazuje da su ustaške vlasti samostalno organizirale progon i masovna ubojstva Roma, uz vrlo ograničenu uključenost nacističke Njemačke. Pisarri također istražuje predratne predrasude i diskriminaciju Roma te njihovu povezanost s politikom NDH. Posebnu pozornost posvećuje deportacijama tijekom 1942. godine, kada je velik dio romskog stanovništva s područja NDH odveden u Jasenovac i ubijen.
Pitanje počinitelja obrađuje Emil Kjerte, koji istražuje pripadnike Ustaške obrane i osoblje jasenovačkog logorskog sustava. Analizira njihovo društveno podrijetlo, način novačenja, ideološku pripremu i različite motive za sudjelovanje u logorskom sustavu. Istraživanje pokazuje da su među počiniteljima postojale znatne razlike. Pojedini zapovjednici bili su dugogodišnji radikalni ustaški aktivisti, dok su među nižim pripadnicima postrojbi bili dobrovoljci, prisilno mobilizirani vojnici i vrlo mladi novaci. Kjerte time otvara pitanje odnosa ideologije, zapovjedne strukture, osobnih interesa i odgovornosti za počinjene zločine.
Posebno zanimljiv prilog napisao je Jovan Byford, koji analizira fotografije ustaških zločina koje su snimali sami počinitelji. Riječ je o fotografijama koje prikazuju ponižavanje, zlostavljanje i ubijanje zarobljenih osoba, a neke su tijekom desetljeća postale poznati vizualni prikazi ustaškog nasilja. Byford pokazuje kako su pojedine fotografije dobivale pogrešne opise, kako su prizori različitih događaja povezivani u prividne cjeline te kako su fotografije zločina drugih vojnih formacija ponekad pripisivane ustašama. Njegovo istraživanje otvara važno pitanje povijesne vjerodostojnosti fotografije. Fotografija može dokumentirati nasilje, ali njezino točno značenje ovisi o utvrđivanju podrijetla, mjesta i vremena nastanka te identiteta prikazanih osoba. Pogrešno pripisivanje ne umanjuje dokumentirane ustaške zločine, ali otežava njihovo precizno povijesno istraživanje.
Broj žrtava i politička uporaba prošlosti
Pitanje broja jasenovačkih žrtava provlači se kroz nekoliko poglavlja. Urednici upozoravaju na dugu povijest političke uporabe brojčanih podataka, od izrazito visokih poslijeratnih procjena do suvremenih pokušaja umanjivanja razmjera zločina.
U uvodnom poglavlju navode približno 84 000 poimenično evidentiranih žrtava te više procjene ukupnog broja stradalih koje dosežu oko 130 000. Te brojke predstavljaju različite vrste podataka: prva se odnosi na identificirane žrtve, a druga na procjenu ukupnih gubitaka. Cjelovitost poimeničnih popisa ovisi o očuvanosti dokumenata, dostupnosti podataka i mogućnosti utvrđivanja identiteta pojedinih žrtava. Urednici odbacuju znanstvenu utemeljenost nekadašnjih tvrdnji o 700 000 jasenovačkih žrtava, ali jednako jasno upozoravaju na pokušaje osporavanja dokumentiranih stradanja. Povijesno istraživanje zahtijeva provjerljive izvore, jasno opisanu metodologiju i spremnost na dopunjavanje podataka kada se pronađu novi dokazi.
Tomislav Dulić i Goran Miljan u zajedničkom radu zatim analiziraju promjene kolektivnog sjećanja na Jasenovac. Pokazuju kako su se interpretacije mijenjale od socijalističke Jugoslavije, preko raspada zajedničke države i ratova 1990-ih, do suvremenih političkih rasprava u Hrvatskoj i Srbiji. U socijalističkom razdoblju Jasenovac je bio uklopljen u službeni narativ o antifašističkoj borbi i bratstvu i jedinstvu. Tijekom 1990-ih u Hrvatskoj su se pojavili pokušaji relativizacije ustaških zločina, dok su u Srbiji pojedine interpretacije nastavile koristiti vrlo visoke procjene broja žrtava i predstavljati jasenovačko stradanje ponajprije kroz nacionalni identitet. Nakon 2000. godine razvijala su se kritička historiografska istraživanja i prekogranična znanstvena suradnja, ali su politički prijepori tijekom sljedećeg desetljeća ponovno ojačali.
Autori posebno upozoravaju na razliku između historiografskih istraživanja i političke uporabe prošlosti. Jasenovac je pritom primjer kako povijesni događaj može postati predmet sukobljenih interpretacija koje služe suvremenim političkim ciljevima.
Kako se Jasenovac prikazuje u udžbenicima i poučava u školama?
Za nastavnike Povijesti i istraživače povijesnog obrazovanja osobito su zanimljiva posljednja dva rada.
Snježana Koren u poglavlju Teaching Trauma or Teaching Controversy? The Jasenovac Concentration Camp in Croatian History Textbooks analizira prikaz Jasenovca u hrvatskim udžbenicima od sredine 1950-ih godina do suvremenog razdoblja. Njezina analiza pokazuje znatne promjene u izboru sadržaja, opsegu obrade i interpretaciji ustaških zločina. Tijekom socijalističkog razdoblja prikaz Jasenovca bio je snažno povezan sa službenom ideologijom, dok je tijekom 1990-ih tema u dijelu udžbenika bila obrađena znatno kraće. Od početka 2000-ih povećavala se pozornost posvećena žrtvama, genocidu i djelovanju ustaškog režima. Koren utvrđuje da suvremeni udžbenici jasno prikazuju Jasenovac kao središnje mjesto ustaškog terora, ali među njima postoje važne sadržajne razlike. Neki udžbenici nedovoljno precizno objašnjavaju genocidnu politiku NDH, koriste problematične formulacije ili odabiru izvore koji učenicima otežavaju razumijevanje događaja. Posebno upozorava na uporabu fotografija bez odgovarajućeg povijesnog konteksta. Kao primjer navodi propagandnu fotografiju zatvorenika koji grade zid, snimljenu 1942. godine za potrebe predstavljanja logora u pozitivnom svjetlu. Ako se učenicima ne objasni podrijetlo takve fotografije, mogu steći pogrešnu predodžbu o stvarnim uvjetima života i smrti u logoru.
Roland Kostić u završnom poglavlju Teaching the Difficult Past: Education About Jasenovac in Croatia, Bosnia and Herzegovina and Serbia istražuje iskustva nastavnika koji poučavaju o Holokaustu i Jasenovcu. Njegovo istraživanje temelji se na 36 polustrukturiranih intervjua s učiteljima i nastavnicima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, provedenih u proljeće 2024. godine. Razgovori pokazuju kako položaj Jasenovca u nastavi ovisi o nacionalnim kurikulumima, lokalnoj kulturi sjećanja i profesionalnim iskustvima nastavnika. U Hrvatskoj se tema najčešće obrađuje u kontekstu politike NDH, u Bosni i Hercegovini često kao dio poučavanja o Holokaustu, dok je u Srbiji snažnije povezana s narativima o nacionalnom stradanju. Nastavnici u svim trima državama upozoravaju na ograničen broj nastavnih sati, političku osjetljivost teme i teškoće pri korištenju odgovarajućih obrazovnih materijala. Kostić također istražuje utjecaj stručnih usavršavanja koja organiziraju ustanove i organizacije poput Yad Vashema, EuroClija i Mémoriala de la Shoah. Sudionici takvih programa ističu vrijednost rada s osobnim svjedočanstvima, povijesnim izvorima i metodičkih pristupa koji potiču samostalno zaključivanje učenika. Jedan od problema koje nastavnici posebno izdvajaju jest širenje povijesnih dezinformacija putem interneta i društvenih mreža. Učenici u učionicu dolaze s informacijama koje su pronašli izvan škole, a koje nerijetko sadrže netočne tvrdnje ili politički oblikovane interpretacije. Kostić zato povezuje poučavanje osjetljive povijesti s razvojem sposobnosti kritičke procjene izvora i digitalne pismenosti.
Što zbornik donosi čitateljima?
Jasenovac Past and Present okuplja istraživanja koja se razlikuju po temama i metodama. Statističke analize nude uvid u strukturu žrtava, istraživanja počinitelja razmatraju organizaciju i motive nasilja, a radovi o fotografijama upozoravaju na ograničenja vizualnih izvora. Poglavlja posvećena javnom sjećanju i obrazovanju pokazuju kako se povijesno znanje prenosi, mijenja i politički koristi.
Pojedini radovi zahtijevaju poznavanje historiografskih rasprava, osobito oni koji se bave demografskim procjenama i teorijama kolektivnog sjećanja. Čitateljima koji prvi put istražuju Jasenovac korisno će biti poznavanje osnovne povijesti NDH i logorskog sustava. Zbornik je namijenjen prvenstveno čitateljima zainteresiranima za znanstvena istraživanja te ne donosi sustavan kronološki pregled povijesti logora.
Njegova je posebna vrijednost u mogućnosti usporednog čitanja radova koji istražuju različite aspekte iste povijesne teme. Primjerice, Dulićeva demografska analiza i Cvetkovićevo istraživanje ženskih žrtava pokazuju kako se iz podataka mogu izvoditi zaključci o obrascima progona. Byfordov i Korenin rad upozoravaju na odgovornost autora pri odabiru i tumačenju fotografija. Dulić, Miljan i Kostić razmatraju povezanost povijesnih istraživanja, javnog sjećanja i nastave Povijesti.
Zbornik je osobito koristan povjesničarima, studentima, nastavnicima Povijesti i svima koji žele bolje razumjeti odnos između dokumentiranih zločina, historiografskih tumačenja i javnih rasprava o Jasenovcu.
Besplatno preuzmite zbornik
Cjeloviti znanstveni zbornik Jasenovac Past and Present: History and Memory of Institutionalised Destruction dostupan je u digitalnom obliku. Pozivamo zainteresirane čitatelje, studente, povjesničare i nastavnike Povijesti da ga besplatno preuzmu putem HPP Repozitorija Hrvatskog povijesnog portala.
Kako citirati ovaj članak
Hrvatski povijesni portal · ISSN 1846-4432
Hajdarović, M. (2026, 21. studenoga). Preuzmite zbornik “Jasenovac – past and present”. Hrvatski povijesni portal. https://povijest.net/hpp/2026/preuzmite-zbornik-jasenovac-past-and-present/
Bilješka (fusnota)
Miljenko Hajdarović, “Preuzmite zbornik “Jasenovac – past and present”,” Hrvatski povijesni portal, 21. studenoga 2026., https://povijest.net/hpp/2026/preuzmite-zbornik-jasenovac-past-and-present/.
Popis literature (bibliografija)
Hajdarović, Miljenko. “Preuzmite zbornik “Jasenovac – past and present”.” Hrvatski povijesni portal, 21. studenoga 2026. https://povijest.net/hpp/2026/preuzmite-zbornik-jasenovac-past-and-present/.
HAJDAROVIĆ, Miljenko. Preuzmite zbornik “Jasenovac – past and present”. In: Hrvatski povijesni portal [online]. 21. 11. 2026. [pristupljeno 21. 11. 2026.]. Dostupno na: https://povijest.net/hpp/2026/preuzmite-zbornik-jasenovac-past-and-present/



