Nacistička Njemačka je bez ispaljenog metka tijekom 1930-ih znatno uvećala svoj teritorij. Sljedeća meta bila je Poljska. Neposredan povod, navodna poljska agresija, pažljivo je pripremljen tijekom kolovoza 1939. g. Hitler je komentirao da taj povod i ne mora biti previše uvjerljiv.
Nastavi čitati Prva žrtva Drugoga svjetskog rata
Europski parlament je 2008. godine prihvatio deklaraciju o proglašenju 23. kolovoza Europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma (European Day of Remembrance for Victims of Stalinism and Nazism). Ovaj datum ima poseban povijesni značaj jer podsjeća na potpisivanje pakta Molotov-Ribbentrop 1939. godine, kojim su nacistička Njemačka i SSSR formalizirali svoj dogovor o nenapadanju, ali i podijelili sfere utjecaja u istočnoj Europi. Taj pakt označava početak niza tragičnih događaja koji su doveli do Drugog svjetskog rata, genocida i masovnih represija.
Nastavi čitati Europski dan sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma
Godine 1940. nacistička Njemačka napala je Norvešku. Nacisti su htjeli osvojiti norveške luke kako bi kontrolirali Sjeverno more i kako bi osigurani nesmetanu dopremu željezne rude iz Švedske. Norveški kralj Haakon VII. i vlada su pobjegli u London, a Vidkun Quisling, koji je bio lojalan nacistima, se proglasio novim premijerom Norveške.
Nastavi čitati Zašto su norveški učitelji nosili spajalice na odjeći?
Sedamnaestogodišnji Arne Sejr bio je duboko uznemiren čemu je svjedočio na dan kada je njemačka vojska napala njegovu domovinu Dansku. Nisu ga uznemirile scene nasilja, već upravo suprotno. Dok je 9. travnja 1940. šetao svojim rodnim gradom Slagelseom, vidio je svoje sugrađane kako pokazuju ljubaznost prema njemačkim snagama koje su okupirale njihovu zemlju. Još više ga je šokiralo kada je vidio svoje sunarodnjake kako toplo plješću njemačkom vojnom orkestru dok je svirao danske pjesme.
Nastavi čitati IZVOR: Deset zapovijedi za Dance
Tomáš Fritta je rođen 22. siječnja 1941. godine u židovskoj obitelji. Njegov otac Bedřich (ponjemčeno Fritz Taussig) bio je cijenjen karikaturist i slikar u Pragu. Dolaskom nacista njihova je sudbina bila poput mnogih drugih Židova. Bedřich, majka Hansi i Tomáš su sa prvom grupom poslani u izgradnju geta Theresienstadt. Stara utvrda i vojarna za smještaj 7000 vojnika je tijekom rata postala dom za desetine tisuća zatvorenika (čak 53.000 u jednom naletu).
Nastavi čitati Tomaš Fritta – slikovnica iz geta
Ratne operacije u Europi su završile 7. svibnja 1945. godine. General Alfred Jodl je u 2.41 sati potpisao bezuvjetnu kapitulaciju svih njemačkih snaga. U potpisanome dokumentu formulirano je da sva ratna djelovanja moraju prestati najkasnije do sljedećeg dana (8. svibnja) u 23.01 prema srednjeeuropskome vremenu. Sličan je dokument prema Sovjetima potpisao Wilhelm Keitel. Cijeli je svijet taj 8. svibanj 1945. proslavio kao dan pobjede u Europi (V-E day). No, nisu se sve njemačke snage prestale boriti. Nekoliko je jedinica nastavilo borbu većinom u pokušaju da pobjegnu Sovjetima i da se predaju zapadnim saveznicima. Jedna se njemačka postrojba predala tek u rujnu 1945. godine.
Nastavi čitati Kada se predala posljednja njemačka postrojba?
Dietrich Bonhoeffer bio je njemački teolog, pastor i ključna figura u otporu nacizmu prije i tijekom Drugog svjetskog rata. Rođen 1906. godine u uglednoj obitelji, Bonhoeffer je već u ranim godinama pokazao izuzetan intelektualni dar i sklonost teologiji. Nakon studija teologije u Njemačkoj i inozemstvu, postao je profesor i pastor te je ubrzo stekao ugled zbog svojih jasnih i principijelnih stavova o kršćanstvu i društvu.
Nastavi čitati Dietrich Bonhoeffer – teološki otpor nacizmu
Annelies Marie Frank je željela biti spisateljica. Svoj san nije mogla ostvariti u rodnoj Njemačkoj jer su nacisti rasnom politikom odlučili istrijebiti ljude koji im nisu odgovarali u njihovoj slici svijeta. Zajedno s roditeljima izbjegla je u Amsterdam gdje ih je rat natjerao da potraže spas u tajnome skrovištu. U skrovištu je Anne napisala najveći dio svog osobnog dnevnika u kojem je opisivala svakodnevnicu i sanjarila o budućnosti. U utorak 1. kolovoza 1944. upisala je svoj posljednji unos u dnevnik.
Nastavi čitati IZVOR: Posljednji dan u dnevniku Anne Frank
Lidice, češko selo koje je postalo tragičnim simbolom nacističkog terora tijekom Drugog svjetskog rata, predstavlja duboko ukorijenjenu povijesnu ranu koja oslikava okrutnost totalitarnog režima. Događaji koji su kulminirali uništenjem Lidica imaju svoje korijene u atentatu na visokog nacističkog dužnosnika Reinharda Heydricha 27. svibnja 1942. godine. Heydrich je bio jedan od glavnih arhitekata nacističkog terora i poznat po nemilosrdnom suzbijanju otpora u okupiranim zemljama.
Nastavi čitati Lidice
