Učitelji povijesti suočeni su sa složenim zadatkom poučavanja o političkom identitetu i ideologijama koje su oblikovale hrvatsku prošlost, posebice kada te ideologije uključuju isključujuće koncepte poput identitetskog redukcionizma i kršćanskog nacionalizma. U ovome eseju pokušavam povezati navedene ideje s ključnim akterima i politikama u posljednjih dvjestotinjak godina hrvatske povijesti.
Nastavi čitati Identitetski redukcionizam i kršćanski nacionalizam u hrvatskoj političkoj povijesti
Trumpova administracija predložila je značajne promjene u američkom obrazovnom sustavu što uključuje prijenos ovlasti s federalne na državnu razinu, ukidanje Ministarstva obrazovanja i zamjenu nekih federalnih programa blok grantovima. Kritičari upozoravaju na potencijalne negativne posljedice ne samo za ranjive skupine učenika već plan podrazumijeva smanjenje inicijativa za raznolikost, jednakost i uključivost, ograničava rasprave o rodnom identitetu i sustavnom rasizmu, , uz prijetnju uskraćivanja financijskih sredstava školama koje se ne pridržavaju novih smjernica.
Nastavi čitati PRENOSIMO: Trumpova administracija poziva učitelje da indoktriniraju učenike američkom poviješću
Alojzije Stepinac (1898. – 1960.) bio je zagrebački nadbiskup (kasnije kardinal) čije se djelovanje tijekom Drugog svjetskog rata i u poratnom razdoblju nalazi u središtu brojnih kontroverzi. Te kontroverze ponajprije se tiču njegova odnosa prema ustaškom režimu Nezavisne Države Hrvatske (NDH, 1941.–1945.), progona Židova i Srba, te događaja u i oko logora Jasenovac.
Nastavi čitati Zašto je Alojzije Stepinac kontroverzna ličnost
Nove generacije učenika u odgojno-obrazovnom sustavu uz znanje i vještine usvajaju i društvene norme i vrijednosti. Norme i vrijednosti zaokružuju se uz obitelj, vršnjake, društvo i osobno iskustvo. Vrijednosti u odgojno-obrazovnom sustavu prenose se od zakonske osnove preko kurikuluma i udžbenika do poučavanja u učionicama. Znanstveni radovi potvrđuju da se u postsocijalističkim društvima, s dugom tranzicijom prema liberalnim demokracijama, državne politike poučavanja povijesti često prelamaju na nacionalnoj povijesti. Školski predmet Povijest shvaćaju kao poligon za stvaranje i modeliranje nacionalnog identiteta. Takav je identitet obično diferencijalistički i antagonizirajući bez obzira radi li se o osobnom ili kolektivnom identitetu. Poučavanje povijesti naglašava kolektivne uspjehe jedne nacije, dok se druge umanjuju ili izostavljaju. Takvi se primjeri posebice uočavaju na prostoru bivše Jugoslavije u državama koje su prije nekoliko desetljeća vodile ratove. U radu se korištenjem kvalitativne metode dubinskih intervjua pitanje zloupotrebe Povijesti u udžbenicima i učionicama raspravlja s praktičarima i autorima udžbenika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije.
Nastavi čitati Nacionalna povijest kao antagonizirajući agens obrazovanja
