
Legenda o osnivanju Rima započinje razaranjem Troje (1184. g. pr. n. e. ) i bijegom trojanskoga junaka Eneje (prema mitologiji sin boginje Afrodite). Eneja je sa svojim vojnicima na nekoliko brodova preko Makedonije, Kartage i Sicilije stigao na talijansku obalu u potrazi za mjestom na kojemu bi mogli podići naselje.

Reklame se ne prikazuju članovima Clionaut Akademije:

Prema predaji, pristali su na područje Laurećana u blizini ušća rijeke Tiber. Tim područjem upravljao je kralj Latin. Rimski povjesničar Tit Livije nudi dvije verzije razvoja događaja po dolasku Eneje.
Prema prvoj, Latin je izgubio bitku te je obiteljskim povezivanjem (dao ruku kćerke Lavinije) ponudio mir.
Druga verzija priča o Latinu koji se sažalio nad tužnom sudbinom Trojanaca bez doma i dao im dozvolu da se nasele na njegovoj zemlji. Kao znak saveza, oženio je kćer s Enejom, a vojske su razmijenile poklone. Trojanci su osnovali naselje kojem je Eneja u čast svoje žene dao ime Lavinium. Uskoro su ih napali susjedni Rutulci predvođeni kraljem Turnom. Eneja je, u želji da ujedini dva naroda, svoje i podanike kralja Latina prozvao narodom Latina. U bitci koja je uslijedila, Latini su izgubili staroga kralja, ali su zadržali slobodu. Rutulci su zatražili savezništvo kod Etruščana čijem je kralju Mezenciju smetalo jačanje novoga grada Laviniuma. Eneja je u pogubnoj bitci izgubio život, ali su njegovi Latini odbili etruščanski napad.
Legenda nadalje povezuje Eneju s osnutkom grada Albe Longe. Enejin sin Askanije (poznat i kao Iul) osnovao je ovaj grad, koji je postao ključan za razvoj latinskog saveza. Iz kraljevske loze Albe Longe potječu Numitor i Amulije, čiji sukob postaje okosnica priče o Romulu i Remu.
Amulije je svrgnuo svog brata Numitora s prijestolja i prisilio njegovu kćer Reu Silviju da postane vestalka, što joj je zabranilo brak i potomstvo. No, prema legendi, bog Mars bio je otac njezinih sinova, blizanaca Romula i Rema. Amulije je naredio da se dječaci utope u Tiberu kako bi prekinuo Numitorovu nasljednu liniju. Rijeka Tiber se u to vrijeme izlila iz svog korita i poplavila veće područje. Sluge koji su trebali odstraniti dječake jednostavno su ih s košarom prepustili Tiberu u nadi da će se utopiti. No, košara se nasukala na preplavljene obale i dječaci su ostali na životu.
Prema legendi, tu ih je zaplakane pronašla vučica koja ih je u pećini (vijest o pronalasku pećine) nahranila svojim mlijekom. Prema nekim tumačenjima, Latini su izraz lupoe koristili za vukove i za raspuštenice, pa je moguće da je neka žena slobodnoga morala brinula za blizance te se to kasnijim prepričavanjima pretvorilo u vučicu. Ta je žena bila Acca Larentia, oženjena za kraljevskog svinjara Faustulusa, koji je prema legendi pronašao blizance.
Vjerni kraljev sluga je blizance odgojio tajeći istinu o njihovom porijeklu. Dječaci su rasli, naučili čitati i pisati, te su među ljudima slovili kao vrijedni i časni mladići. Rem je uskoro došao u sukob s Amulijevim pastirima te završio među njegovim zarobljenicima. Faustulus je spremao akciju oslobođenja te je Romulu otkrio sve tajne porijekla. Nezadovoljni narod podigao je pobunu te ubio Amulija. Numitor je ponovno došao na vlast, a mladići su odlučili podići novo naselje u blizini mjesta na kojem su odrasli.
U novo su naselje odlučili prihvatiti sve doseljenike i pružiti im zaštitu. Tako se broj stanovnika uvelike povećavao jer su pristizali dužnici, ubojice i robovi bjegunci. Kako se naselje proširilo, Romul je svoj dio nazvao Roma Quadrata, dok je Rem na brežuljku Aventinu uzeo dio zemljišta i nazvao ga Remonium. Kako bi utvrdili tko će od njih dvoje imati glavnu riječ, dogovorili su da će pobjednik biti onaj tko ugleda više ptica u letu. Sreća se osmjehnula Romulu koji ih je ugledao 12, dvostruko više od Rema. Jednom drugom prilikom, Romul je započeo kopati temelje budućeg obrambenog zida. Rem se počeo rugati takvim temeljima te ih je preskočio. Romul ga je napao i ubio u borbi.
Kao datum osnivanja Rima uzima se 21. travanj 753. g. pr. n. e.

Arheološka istraživanja su pokazala da su Latini već u 10. st. pr. n. e. na lijevoj obali Tibera na sedam brežuljaka podigli nekoliko naselja. Tim su naseljima u 6. st. pr. n. e. vladali moćni Etruščani. Vjerojatno oko 575. g. pr. n. e. Latini su oko svojih naselja podigli zidine i tako spojili naselja u jedan grad kojeg su prozvali Rim. Istraživanja na Palatinu otkrila su ostatke koliba iz 8. st. pr. n. e., što donekle podržava mitološki datum osnivanja grada.
Legenda o Romulu i Remu simbolizira povezanost Rimljana s božanskim podrijetlom, važnost snage i ustrajnosti te značaj zakona i granica u rimskom društvu. Iako mitološka, ova priča odražava kulturne i društvene vrijednosti koje su oblikovale rimski identitet.
Pitanja za analizu
- Kako legenda o Eneji povezuje osnivanje Rima s grčkom mitologijom i Trojanskim ratom? Što to govori o rimskoj percepciji vlastitog podrijetla?
- Koju simboliku nosi vučica u priči o Romulu i Remu? Kako se taj simbol koristio u kasnijoj rimskoj kulturi?
- Kako bi se mogla tumačiti dvojna verzija priče o kralju Latinu prema Titu Liviju? Koja verzija ima više moralne ili političke težine?
- Zašto je važno da priča o osnivanju Rima uključuje elemente prihvaćanja doseljenika? Kako se taj aspekt može povezati s političkom praksom Rimskog Carstva?
- Koje su razlike između arheoloških dokaza o naseljima na području Rima i mitološke priče o njegovom osnivanju?
- Kako sukob Romula i Rema odražava važnost zakona, granica i autoriteta u rimskoj kulturi?
- Zašto je važno da Romul i Rem potječu iz kraljevske loze Albe Longe? Kako se time naglašava njihovo pravo na vlast?
- Kako mit o Romulu i Remu može pomoći u razumijevanju rimskih društvenih i političkih vrijednosti, poput ustrajnosti, hrabrosti i solidarnosti?
- Kako bi izgledalo društvo koje je opisano u priči o osnivanju Rima? Što nam to govori o idealima koje su Rimljani cijenili?
- Na koji način priča o ubojstvu Rema reflektira konflikte moći i ambicije koje su bile prisutne u rimskoj povijesti?
Odgovori na pitanja

Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.