Rote Armee Fraktion (RAF), poznata i kao Frakcija Crvene armije, bila je ljevičarska militantna (teroristička) skupina koja je djelovala u Zapadnoj Njemačkoj od kraja 1960-ih do 1998. godine. Osnovali su je radikalizirani studenti, uključujući Andreasa Baadera i Ulrike Meinhof. Cilj im je bio srušiti ono što su smatrali “fašističkom državom”. Koristili su nasilje, uključujući bombaške napade, otmice i atentate, kako bi postigli političke ciljeve.
Početak RAF-a
Krajem 1960-ih godina, Zapadna Njemačka bila je obilježena nemirima. Studentski prosvjedi, rat u Vijetnamu i borba za građanska prava oblikovali su društveni i politički život. Mnogi su smatrali da Zapadna Njemačka nije dovoljno raskrstila s nacističkom prošlošću, što je dodatno potaknulo nezadovoljstvo među mladima.
RAF je formalno osnovan 14. svibnja 1970. godine, kada je Andreas Baader oslobođen iz zatvora uz pomoć Ulrike Meinhof i drugih suradnika. Grupa je brzo prešla na ilegalno djelovanje. Prva velika akcija uključivala je pljačke banaka kako bi financirali svoje operacije. Kako bi se pripremili za borbu protiv vlasti prošli su vojnu obuku u kampovima Palestinske oslobodilačke organizacije.
Glavne akcije
RAF je tijekom 1970-ih izveo niz napada. Tijekom 1972. godine bombaški napadi na američke vojne ciljeve u Njemačkoj uzrokovali su više žrtava i veliku materijalnu štetu. Godine 1977., poznate kao “Njemačka jesen”, RAF je izveo otmicu Hansa Martina Schleyera, predsjednika Udruge njemačkih poslodavaca, tražeći oslobađanje zatvorenih članova RAF-a. Otmičari su ga na kraju ubili.
Nakon brojnih uhićenja, istraga i suđenja, većina vođa prve generacije RAF-a bila je uhvaćena ili ubijena. Meinhof je pronađena mrtva u zatvorskoj ćeliji 1976. godine. Njena smrt je proglašena samoubojstvom, ali su okolnosti ostale kontroverzne. Baader i Gudrun Ensslin također su umrli pod sličnim okolnostima 1977. godine.
Utjecaj i naslijeđe
RAF je nastavio djelovati kroz članove druge i treće generacije sve do 1998., kada je organizacija objavila svoje raspuštanje. Njihovo djelovanje je tijekom godina izazvalo je strah i nesigurnost, ali i brojne rasprave o političkoj odgovornosti i metodama suočavanja s terorizmom. Njemačka je kroz ove događaje razvila modernije sigurnosne i protuterorističke mjere.
Pitanje za razmišljanje: Je li nasilje ikada opravdan način za postizanje političkih ciljeva?
Više o idejama, članovima i akcijama Frakcije Crvene Armije možete istražiti u online tečaju koji smo pripremili za vas. Uz originalne fotografije, tekstove i video uronite u svijet terorizma i oružane borbe. Detalji su na ovoj poveznici.
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
