Digitalna manufaktura: kako nastavnici Povijesti ulaze u eru generativne umjetne inteligencije

Izvještaj o održanom predavanju za učitelje i nastavnike Povijesti

Kako generativna umjetna inteligencija mijenja svakodnevni rad nastavnika Povijesti? Može li nam pomoći u pripremi nastave i izradi materijala, a da pritom ne preuzme ono što mora ostati nastavničkom stručnom prosudbom? I jesu li nastavnici Povijesti uopće još na početku upoznavanja s umjetnom inteligencijom ili je ona već postala dio njihove svakodnevice?

O tim sam pitanjima 2. rujna 2026. razgovarao sa šezdesetak nastavnika Povijesti okupljenih na zajedničkom stručnom usavršavanju Županijskih stručnih vijeća nastavnika Povijesti u srednjim školama Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije. Predavanje „Digitalna manufaktura – teorija i praksa upotrebe AI u poučavanju povijesti“ zamišljeno je kao kombinacija kraćih teorijskih razmatranja, praktičnih demonstracija i aktivnosti u kojima su nastavnici mogli odmah isprobati različite pristupe.

AI više nije novost

Jedan od zanimljivijih trenutaka dogodio se zapravo prije početka glavnog dijela predavanja. Kratkom anonimnom anketom pokušali smo provjeriti koliko je umjetna inteligencija već prisutna među sudionicima.

Od 24 nastavnika koji su odgovorili na pitanje o korištenju AI alata u svakodnevnom životu, nitko nije odgovorio da ih uopće ne koristi. Trećina ispitanih, odnosno 33 %, koristi ih više puta dnevno, 42 % više puta tjedno, dok ih 25 % koristi rijetko. Na pitanje koriste li AI alate pri pripremi nastave odgovorilo je 26 sudionika. Čak 81 % odgovorilo je potvrdno, a 19 % da ih još ne koristi.

Naravno, riječ je o maloj, trenutnoj anketi među dijelom sudionika stručnog skupa i rezultate ne možemo generalizirati na hrvatske nastavnike Povijesti. No oni ipak dobro pokazuju koliko se brzo promijenila početna situacija. Više ne razgovaramo samo o tome hoće li nastavnici jednoga dana početi koristiti generativnu umjetnu inteligenciju. Među mnogima je ona već dio profesionalne svakodnevice. U odgovorima na pitanje koje alate koriste najčešće se pojavljivao ChatGPT, uz Gemini, Claude, Magic School, NotebookLM, Copilot, Gamma i druge alate.

Još su mi zanimljiviji bili odgovori na pitanje što bi nastavnici željeli da umjetna inteligencija odradi umjesto njih ili im u tome barem pomogne. Pojavljivali su se administrativni poslovi i e-Dnevnik, priprema nastavnih materijala i zadataka, vrednovanje i opisne povratne informacije, provjera vjerodostojnosti izvora, traženje povijesnih izvora i ideja za nastavu. Drugim riječima, interes nije usmjeren samo na stvaranje „zanimljivih AI sadržaja“, nego vrlo konkretno na svakodnevni nastavnički posao.

Ne još jedan katalog AI alata

Upravo zato predavanje nije bilo zamišljeno kao predstavljanje desetaka novih digitalnih alata. Takav bi pristup imao vrlo kratak rok trajanja. Funkcionalnosti generativnih AI sustava mijenjaju se iz tjedna u tjedan, mijenjaju se cijene, ograničenja besplatnih računa i mogućnosti rada s dokumentima, slikama, zvukom i videom.

Praktični dio predavanja krenuo je vrlo jednostavno: sudionici su različitim generativnim AI alatima postavljali pitanje kakvo bi mogli postaviti učeniku na satu i zatim stručno procjenjivali dobiveni odgovor. U nastavku smo uspoređivali što se događa kada isto pitanje preciznije oblikujemo, dodamo kontekst, ulogu, zadatak, željeni format i jasna ograničenja.

Potom smo prešli na primjere koji su bliži stvarnom nastavničkom radu: rad s priloženim udžbeničkim tekstom, prilagodbu teksta učenicima, izradu pitanja različite zahtjevnosti, povezivanje godišnjega izvedbenog kurikuluma s kalendarom školske godine i udžbenicima, izradu nastavnih materijala na temelju unaprijed odabranih izvora, korištenje „projekata“ odnosno osobnih zbirki dokumenata te pomoć pri oblikovanju povratnih informacija učenicima.

Jedan je primjer bio posebno vezan uz Povijest: kako generativnu umjetnu inteligenciju ograničiti na rad s konkretnim povijesnim izvorom i pomoći učenicima razlikovati što izvor izričito tvrdi, što iz njega možemo oprezno zaključiti i o čemu izvor uopće ne govori.

Cilj demonstracija nije bio pokazati da AI može napraviti sve. Naprotiv, gotovo svaki primjer otvarao je novo pitanje o provjeri, ograničenjima i nastavničkoj odgovornosti.

Uvjerljiv odgovor nije nužno pouzdan odgovor

Jedna od središnjih poruka predavanja bila je jednostavna: generativni AI ne proizvodi samo odgovore – proizvodi uvjerljive odgovore. To je osobito važno za nastavnike Povijesti. AI može iznijeti netočnu činjenicu, izmisliti knjigu, članak, citat ili arhivsku referencu, reproducirati različite pristranosti ili preuzeti jezik i interpretativni okvir tekstova na kojima je treniran. Zato sam tijekom predavanja predložio jednostavno profesionalno pravilo:

Materijal proizveden AI-jem treba provjeriti kao da ga je poslao nepoznat kolega. Ne pretpostavljamo da je točan zato što je dobro napisan.

Takav kritički odnos prema informacijama zapravo nastavnicima Povijesti nije stran. Provjera autora, konteksta, namjere, dokaza i vjerodostojnosti izvora već pripada temeljnom radu našega predmeta.

Zašto „digitalna manufaktura“?

Manufaktura je u naslovu namjerno odabrana kao metafora prostora između ručnog rada i automatizirane proizvodnje. Generativna umjetna inteligencija može znatno ubrzati proizvodnju teksta, pitanja, radnih listova, grafika, povratnih informacija ili prijedloga nastavnih aktivnosti. Ali: brzina proizvodnje nije isto što i kvaliteta. AI je alat u nastavničkoj radionici. Nastavnik ostaje dizajner, urednik i odgovorna osoba.

Najvažniji zaključak stoga nije da nastavnik Povijesti postaje manje važan zato što umjetna inteligencija može proizvesti više sadržaja. Upravo suprotno: raste važnost uredničke, evaluacijske i etičke prosudbe nastavnika.

Digitalna manufaktura se nastavlja

Predavanje održano 2. rujna bilo je tek prvi format ove edukacije. Za kolegice i kolege koji žele nastaviti temu pripremamo nekoliko mogućnosti.

Nova verzija webinara Digitalna manufaktura u kraćem će formatu povezati praktičnu uporabu generativne umjetne inteligencije s pitanjem koje će u sljedećim godinama postajati sve važnije: gdje je nastavnik Povijesti u eri generativne umjetne inteligencije? Ostalo je još nešto mjesta, a članovi Platforme Klio mogu besplatno dobiti i potvrdu o usavršavanju.

Za samostalan rad pripremamo i priručnik Digitalna manufaktura, zamišljen kao praktičan materijal kojemu se nastavnik može vratiti kada želi primijeniti određeni postupak u vlastitoj nastavi. Najopsežniji oblik bit će prošireni online tečaj Digitalna manufaktura, u kojem će se kroz konkretne primjere i aktivnosti moći postupno isprobati različiti načini rada. Tečaj je namijenjen nastavnicima koji svojim tempom žele pristupiti temi uz više primjera. Priručnik i tečaj će biti dostupni s početkom nove nastavne godine.

Digitalna manufaktura – prezentacija o AI u poučavanju Povijesti

A za početak je dostupna i prezentacija korištena na predavanju 2. rujna 2026., koju možete besplatno preuzeti na Hrvatskom povijesnom portalu.

Miljenko Hajdarović
Miljenko Hajdarović

Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.

Članci: 632

Novosti putem newslettera

Unesite svoju e-mail adresu ispod i pretplatite se na naš newsletter