Kako politički pritisci, ideološki sukobi i autocenzura utječu na ono što se poučava na nastavi Povijesti? Novo znanstveno izdanje Censorship and Self-Censorship in History Education: A Comparative Approach to Backsliding Democracies, objavljeno u rujnu 2026., istražuje povezanost povijesnog obrazovanja i slabljenja demokratskih institucija. Knjiga je u cijelosti dostupna za besplatno čitanje i preuzimanje.
Knjigu je uredio Ruben Zeeman, koordinator međunarodne mreže Network of Concerned Historians, koja dokumentira slučajeve cenzure i pritisaka na povjesničare diljem svijeta. Izdanje je objavljeno u nakladništvu Central European University Pressa (CEU Press), ima 386 stranica i okuplja istraživače, srednjoškolske nastavnike i stručnjake za ljudska prava.
Polazište knjige jest zapažanje da su suvremeni pokušaji ograničavanja poučavanja povijesti često povezani s procesima demokratskog nazadovanja (democratic backsliding). Pritom cenzura ne mora značiti samo službenu zabranu određenih nastavnih sadržaja. Ona može uključivati politički nadzor nad kurikulumima, izborom udžbenika i interpretacijama prošlosti, ali i neizravne pritiske zbog kojih nastavnici sami počinju izbjegavati određena pitanja ili perspektive.
Cenzura i autocenzura u različitim državama
Prvi dio knjige donosi komparativne studije slučaja iz Brazila, Mađarske, Indije i Sjedinjenih Američkih Država. Autori istražuju različite oblike državnih i nedržavnih pritisaka na nastavu Povijesti, njihove međusobne sličnosti i razlike te mogućnosti otpora takvim praksama.
Za europske čitatelje posebno su zanimljiva poglavlja posvećena Mađarskoj i srednjoistočnoj Europi. Andrea Pető i Flore Higuet u poglavlju Illiberal History Education: The Case of Hungary analiziraju kako se političke i institucionalne promjene odražavaju na povijesno obrazovanje. Andreas Holtberget u tekstu History Teaching under Threat? Recent Cases from East-Central and Southeastern Europe razmatra novije primjere pritisaka na nastavu Povijesti u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi.
Indijski primjeri otvaraju pitanja političke instrumentalizacije povijesti i preoblikovanja nacionalnih narativa, dok poglavlja o Sjedinjenim Američkim Državama obrađuju zakonodavna ograničenja obrazovnih sadržaja i iskustva nastavnika u politički polariziranome okruženju.
Kada pritisak ne dolazi izravno od države?
Drugi dio knjige usmjeren je na šire mehanizme cenzure i autocenzure. Posebna se pozornost posvećuje društvenim mrežama, javnim polemikama, rodnoj povijesti, kolonijalnom nasljeđu i odnosu između povijesnog obrazovanja i političkih promjena.
Robbert-Jan Adriaansen u poglavlju Teaching on Thin Ice: Social Media, Epistemic Conflict, and the Targeting of History Educators istražuje kako društvene mreže i sukobi oko povijesnog znanja mogu utjecati na rad nastavnika. Takva perspektiva proširuje raspravu izvan tradicionalnog razumijevanja cenzure kao izravne državne zabrane.
Zanimljiv doprinos donosi i Antoon de Baets, koji istražuje privremene obustave nastave Povijesti tijekom prijelaza iz autoritarnih sustava u demokratske. Njegovo poglavlje postavlja pitanje pod kojim bi okolnostima takva iznimna mjera uopće mogla biti demokratski opravdana.
Zašto je knjiga važna učiteljima i nastavnicima Povijesti?
Knjiga otvara pitanja koja nadilaze nacionalne obrazovne sustave. Koliko su nastavnici slobodni u izboru povijesnih tema i interpretacija? Gdje završava legitimno oblikovanje nacionalnog kurikuluma, a počinje političko ograničavanje povijesnog znanja? Kako prepoznati autocenzuru i razlikovati je od profesionalne odgovornosti pri izboru nastavnih sadržaja?
Za učitelje i nastavnike Povijesti, autore udžbenika, istraživače povijesnog obrazovanja i donositelje obrazovnih politika ovo izdanje predstavlja vrijedan doprinos raspravi o profesionalnoj autonomiji, akademskoj slobodi i društvenoj ulozi nastave Povijesti.
Posebna je vrijednost knjige njezina komparativna perspektiva: umjesto promatranja cenzure isključivo kao obilježja autoritarnih režima, ona istražuje različite načine na koje se ograničavanje povijesnog obrazovanja može pojaviti i u društvima s demokratskim institucijama.
Besplatno preuzmite cijelu knjigu
Knjiga Censorship and Self-Censorship in History Education objavljena je u otvorenom pristupu (Open Access). Svih 386 stranica dostupno je besplatno, na engleskom jeziku, u formatima PDF i ePub.
Knjigu možete čitati online ili preuzeti na svoje računalo i druge uređaje putem platforme BibliOpen.
BESPLATNO PREUZMITE KNJIGU – PDF ili ePub
Izdanje je dostupno pod licencijom Creative Commons CC BY-NC-ND 4.0, koja dopušta besplatno preuzimanje i dijeljenje uz navođenje izvora, ali ne dopušta komercijalnu uporabu ni distribuciju prerađenih verzija.
Bibliografski podatci: Zeeman, Ruben (ur.). (2026). Censorship and Self-Censorship in History Education: A Comparative Approach to Backsliding Democracies. Central European University Press. 386 str. ISBN (PDF): 978-90-485-7895-5.
Izdavačka stranica knjige – Amsterdam University Press / CEU Press
