Zašto su vremenske crte na webu uglavnom okomite?

U povijesnim atlasima, udžbenicima i na školskim plakatima vremenske crte najčešće se protežu vodoravno, slijeva nadesno. Na internetskim stranicama, međutim, često susrećemo drukčiji prikaz: događaji su poredani jedan ispod drugoga, a čitatelj se kroz povijest kreće pomicanjem stranice prema dolje. Zašto?

Razlog je prvenstveno tehničke i praktične prirode. Internetske stranice oblikovane su tako da se njihov sadržaj širi u visinu. Vertikalna vremenska crta omogućuje jednostavno dodavanje novih događaja bez povećavanja širine stranice. Osobito je pogodna za pametne telefone, čiji su zasloni uski i koje najčešće držimo uspravno. Pomicanje sadržaja prema gore i dolje uobičajen je način pregledavanja interneta, dok vodoravno pomicanje može zahtijevati dodatne radnje i otežavati snalaženje.

Međutim, ono što je praktično za pregledavanje internetske stranice nije uvijek najbolje za povijesnu analizu.

U zapadnoj tradiciji čitanja i pisanja slijeva nadesno vodoravna vremenska crta omogućuje intuitivno povezivanje prošlosti s lijevom, a budućnosti s desnom stranom prikaza. Takav raspored olakšava sagledavanje vremenskih odnosa, trajanja povijesnih procesa i uspoređivanje događaja.

Posebno je koristan za usporednu kronologiju. Primjerice, na vodoravnoj vremenskoj crti s nekoliko usporednih redaka možemo istodobno pratiti što se u razdoblju europske renesanse događalo u Kini za dinastije Ming ili u mezoameričkim civilizacijama. U vertikalnom prikazu, u kojem se događaji najčešće nižu jedan za drugim, takve je usporedbe teže neposredno uočiti.

Još je važnije pitanje vremenskih razmjera. Na proporcionalno oblikovanoj vremenskoj crti razmak između 1400. i 1500. godine jednak je razmaku između 1500. i 1600. godine. Takav prikaz pomaže nam razumjeti trajanje povijesnih razdoblja, kontinuitete, promjene i međusobne vremenske odnose.

Mnoge internetske vremenske crte, osobito vertikalne, ne prikazuju vrijeme u matematički proporcionalnim razmacima. Prostor koji neki događaj zauzima ovisi o količini pridruženoga sadržaja. Ako početku Prvoga svjetskog rata 1914. godine posvetimo dvadeset fotografija i nekoliko opsežnih tekstova, taj događaj može zauzeti nekoliko zaslona. Nasuprot tome, cijelo desetljeće s manje opisanih događaja može stati u nekoliko redaka. Takav raspored može stvoriti pogrešan vizualni dojam o trajanju i važnosti pojedinih razdoblja.

To nije neizbježno obilježje vertikalnih vremenskih crta: i vodoravni prikazi mogu imati neproporcionalne razmake. Ključna je razlika između kronološkog nizanja događaja i prikazivanja vremena u stvarnom razmjeru.

Vertikalne vremenske crte stoga nisu povijesno netočne, ali imaju drukčiju funkciju. Posebno su prikladne za kronološko pripovijedanje, postupno otkrivanje događaja i čitanje na mobilnim uređajima. Horizontalne crte često su pogodnije za uspoređivanje paralelnih procesa i analizu vremenskih razmaka.