

Vremenska crta: Genocid nad Srbima na području današnje Hrvatske (1941.–1945.)
Tijekom Drugoga svjetskog rata ustaški režim Nezavisne Države Hrvatske provodio je genocidnu politiku prema Srbima. Na području današnje Republike Hrvatske ta je politika uključivala zakonsku diskriminaciju, vjerski progon, prisilna iseljavanja, zatočenje u logorima i masovna ubojstva. Vremenska crta prikazuje odabrane događaje od uspostave NDH 1941. do završetka rata 1945., uz poslijeratni epilog o sjećanju na žrtve. Nije riječ o iscrpnom popisu zločina: svaki unos povezuje povijesni događaj s relevantnim izvorom, uz upozorenje kada se datacija ili broj žrtava ne mogu nedvojbeno utvrditi.
Uključene su samo lokacije unutar današnjih granica Republike Hrvatske. Deportacije koje su započele izvan tih granica spominju se samo kada su odredišta bila u današnjoj Hrvatskoj. Donja Gradina, kao dio jasenovačkog sustava na prostoru današnje Bosne i Hercegovine, nije zaseban događaj. Pojam „genocid” odnosi se na režimsku politiku; kronologija sadrži i kontekstualne događaje koji sami po sebi nisu genocidni činovi.
Genocid nad Srbima na području današnje Hrvatske (1941.–1945.)
Odaberi događaj za prikaz pojedinosti. Ponovnim odabirom zatvori opis.
10. travnja 1941.
Proglašenje Nezavisne Države Hrvatske
Proglašenjem Nezavisne Države Hrvatske u Zagrebu uspostavljen je ustaški režim oslonjen na nacističku Njemačku i fašističku Italiju. Njegova politika prema Srbima uključivala je diskriminaciju, prisilna iseljavanja, vjerski progon, zatvaranja i masovna ubojstva. Taj institucionalni okvir nužan je za razumijevanje sljedećih lokalnih zločina.
15. travnja 1941.
Osnivanje logora Danica
U napuštenom tvorničkom sklopu Danica kraj Koprivnice uspostavljen je prvi ustaški koncentracijski logor NDH. Među zatočenicima su bili brojni Srbi, Židovi i politički progonjeni. Dio je kasnije deportiran prema Gospiću i Jadovnu. Datum 15. travnja odnosi se na osnivanje logora, a ne na pouzdano dokumentiran dolazak prvog transporta.
25. travnja 1941.
Zakonska zabrana ćirilice
Ustaške vlasti donijele su zakonsku odredbu o zabrani uporabe ćirilice. Mjera je bila dio sustavnog potiskivanja srpskoga kulturnog i nacionalnog identiteta u NDH. Zakonska diskriminacija i administrativni progon provodili su se usporedno s uhićenjima, deportacijama i nasiljem nad civilima.
26. travnja 1941.
Masovna uhićenja u Grubišnom Polju
Ustaške vlasti 26. i 27. travnja uhitile su velik broj srpskih muškaraca iz Grubišnog Polja i okolice. Mnogi su preko logora Danica završili u gospićkom logorskom sustavu, gdje su ubijeni. Događaj pokazuje kako se rani lokalni val uhićenja povezivao s razvijanjem mreže logora i stratišta.
28. travnja 1941.
Pokolj u Gudovcu
Ustaška postrojba ubila je na gudovačkom sajmištu velik broj srpskih civila iz Gudovca i susjednih sela. Željko Karaula na temelju dokumenta liječnika Franje Rajskog smatra da je broj od 187 ubijenih vrlo vjerojatan, dok stariji popisi navode i veće brojke. Riječ je o jednom od prvih velikih masovnih zločina nakon uspostave NDH.
Vanjski izvor ili literatura: Jedan dokument o zločinu u Gudovcu
6. svibnja 1941.
Uhićenja i pokolj u Hrvatskom Blagaju
Od 6. svibnja ustaše su uhićivale srpske muškarce iz Veljuna i okolnih sela, a odvedene su tijekom sljedećih dana masovno ubijale na području Hrvatskog Blagaja. Zločin je počinjen prije izbijanja široko organiziranog ustanka u tom kraju. Lokalni izvori navode približno 400 ubijenih, no podatak je potrebno pripisati izvoru.
12. svibnja 1941.
Prvi masovni pokolj Srba u Glini
U noći s 12. na 13. svibnja ustaške su snage odvele velik broj srpskih muškaraca iz Gline i ubile ih na području Prekope. Taj se zločin mora razlikovati od kasnijih pokolja u glinskoj pravoslavnoj crkvi krajem srpnja i početkom kolovoza. Novija istraživanja naglašavaju važnost preciznog razlikovanja lokacija, datuma i skupina žrtava.
4. lipnja 1941.
Dogovori o prisilnom preseljavanju stanovništva
Na sastanku njemačkih i vlasti NDH u Zagrebu razmatrani su planovi prisilnih migracija, povezani s premještanjem Slovenaca i protjerivanjem Srba. Nije utemeljeno tvrditi da je baš na tom sastanku dogovorena cjelokupna genocidna politika. Progon, uhićenja i masovna ubojstva već su trajali, a planirani model preseljavanja samo je djelomično proveden.
lipanj 1941.
Gospićko-jadovnički sustav logora
Tijekom proljeća i ljeta 1941. oko Gospića i na Velebitu djelovao je sustav sabirnih mjesta, logora i stratišta. Srpski, židovski i drugi zatočenici dovođeni su iz različitih dijelova NDH, a brojni su ubijeni, često u blizini kraških jama. Logorski sustav ukinut je nakon promjena talijanske okupacijske zone u kolovozu 1941.
lipanj 1941.
Logori Slana i Metajna na Pagu
Na otoku Pagu djelovali su logori Slana i Metajna, dijelovi velebitsko-primorskoga logorskog sustava sa sjedištem u Gospiću. Među zatočenima i ubijenima bili su Srbi i Židovi, uključujući žene i djecu. Djelovanje tih logora završilo je u kolovozu 1941. u okolnostima talijanskog preuzimanja područja. Ukupan broj žrtava nije pouzdano utvrđen.
srpanj 1941.
Organizirana prisilna iseljavanja Srba
U ljeto 1941. vlasti NDH organizirale su protjerivanje i prisilno preseljavanje srpskog stanovništva, među ostalim preko sabirnih ustanova na području Siska i Capraga. Srpske obitelji ostajale su bez domova i imovine. Provođenje planova nije bilo jednoliko niti potpuno, a odvijalo se usporedno s masovnim ubojstvima i logorskim zatočenjem.
1. srpnja 1941.
Pokolji u Suvaji, Osredcima i Bubnju
Od 1. do 3. srpnja ustaške su snage počinile pokolje srpskog stanovništva u Donjoj Suvaji, Osredcima i Bubnju. Među žrtvama bili su brojni civili, žene i djeca. Zločini su prethodili izbijanju općeg ustanka u južnoj Lici i važni su za razumijevanje neposrednih uzroka njegova širenja.
24. srpnja 1941.
Odmazda i ubojstva u Banskom Grabovcu
Nakon napada na lokalne ustanove počela su 24. srpnja masovna uhićenja srpskih seljaka iz Banskog Grabovca i okolice. U narednim su danima uslijedila masovna ubojstva. Novija istraživanja upozoravaju da se broj uhićenih, ubijenih na samom području i osoba odvedenih na druga mjesta ne smije izjednačavati.
27. srpnja 1941.
Ustanak na području Srba
Na području Srba i Donjeg Lapca izbio je ustanak protiv vlasti NDH, nakon višemjesečnog ustaškog terora i pokolja civila. Ustanak nije bio politički jedinstven: s vremenom su se jasnije razdvojile partizanske i četničke skupine. U prikazu treba razlikovati opravdani kontekst otpora od zločina nad hrvatskim civilima koje su počinile pojedine ustaničke skupine.
29. srpnja 1941.
Pokolji u glinskoj pravoslavnoj crkvi
Krajem srpnja i početkom kolovoza 1941. ustaške su snage u pravoslavnoj crkvi u Glini ubijale srpske civile dovedene iz grada i okolice. Znanstveni zbornik iz 2026. posebno obrađuje zločine povezane s noćima 29./30. srpnja i 4./5. kolovoza, kao i različita svjedočanstva i sporne procjene broja žrtava.
12. kolovoza 1941.
Početak rušenja pravoslavne crkve u Glini
Poslije masovnih pokolja ustaške su vlasti započele uklanjanje glinske pravoslavne crkve. Rušenjem je uništeno mjesto vjerskog života i mjesto počinjenih zločina. Datum 12. kolovoza odnosi se na početak rušenja naveden u svjedočenjima i istraživanjima, a ne nužno na završetak svih radova.
21. kolovoza 1941.
Prvi zatočenici u logoru Bročice
U logor Bročice dopremljeni su zatočenici iz ranijih logora gospićkog sustava. Bročice su bile jedna od prvih jedinica koncentracijskog logorskog sustava Jasenovac. JUSP Jasenovac na posebnoj stranici logora navodi 21. kolovoza, dok u općem pregledu kao početak dovođenja zatočenika navodi 23. kolovoza 1941.
Vanjski izvor ili literatura: Logor Bročice
studeni 1941.
Uspostava logora III Ciglana
Krapje i Bročice rasformirani su u studenome 1941., a dio njihovih preživjelih zatočenika prebačen je u logor III Ciglana kod Jasenovca. Ciglana je postala središte jasenovačkoga koncentracijskog sustava, mjesta prisilnoga rada i masovnih ubojstava. Premještanje je uključivalo zločine nad zatočenicima.
Vanjski izvor ili literatura: Jasenovački sustav logora
21. prosinca 1941.
Pokolji u Prkosu Lasinjskom
Ustaške su snage 21. prosinca napale Prkos Lasinjski i okolna srpska sela. Ubijeni su brojni civili, među kojima žene i djeca. U literaturi i komemorativnim popisima navode se različiti brojevi stradalih, dijelom zbog različitog teritorijalnog obuhvata i protezanja zločina na okolna mjesta.
13. siječnja 1942.
Pokolj u Kometniku i Voćinu
Tijekom 13. i 14. siječnja ustaše su uhitile i ubile velik broj srpskih civila iz Kometnika, Dobrića i okolnih naselja. Prema naknadnim poimeničnim istraživanjima Milana Radanovića utvrđeno je 261 ime žrtve povezanih zločina, uključujući i stradanja naknadno identificiranih osoba. Raniji objavljeni popisi navodili su 223 žrtve.
19. veljače 1942.
Formalna uspostava logora Stara Gradiška
Zakonskom odredbom od 19. veljače kaznionica Stara Gradiška pretvorena je u višenamjenski koncentracijski logor. Srpski i židovski zatočenici ondje su dovođeni već tijekom 1941. Logor je postao važan dio jasenovačkoga sustava i mjesto stradanja velikog broja ljudi, uključujući žene i djecu.
3. travnja 1942.
Uspostava Hrvatske pravoslavne crkve
Ustaški je režim zakonskom odredbom 3. travnja 1942. uspostavio Hrvatsku pravoslavnu crkvu. Nova organizacija nastala je nakon progona svećenstva Srpske pravoslavne crkve, uklanjanja pravoslavnih institucija i nasilnih vjerskih prijelaza. Režim je time nastojao vjerski život pravoslavnih stanovnika podrediti svojoj upravi i ideologiji.
8. svibnja 1942.
Deportacija pravoslavnih stanovnika Uštice
Ustaške su vlasti 8. svibnja deportirale pravoslavne stanovnike Uštice u logore Jasenovac i Stara Gradiška. Njihove su kuće i imanja potom iskorišteni za stvaranje logorskog prostora, ponajprije za zatočenje Roma. Uštica je primjer istodobnog progona srpskog stanovništva i prenamjene njegova naselja u dio jasenovačkog sustava.
svibanj 1942.
Internacija Srba iz petrinjskoga kotara
U drugoj polovici svibnja ustaške su vlasti organizirale masovnu internaciju srpskog stanovništva iz 12 sela petrinjskoga kotara. Milan Radanović na temelju arhivske građe procjenjuje oko 1250 interniranih te najmanje 1056 stradalih u logorima. Većina identificiranih žrtava bile su žene i djeca, a istraga je otkrila i dosad neregistrirane žrtve.
1942.
Deportacija stanovnika Mlake i Jablanca
U ljeto 1942. ustaše su deportirale stanovnike sela Mlaka i Jablanac, naseljenih pretežito pravoslavnim stanovništvom, u logore i na prisilni rad. Nakon deportacije dijelovi sela pretvoreni su u logorske ekonomije jasenovačkog sustava. Na njima su zatočenici radili u teškim uvjetima, a brojni su ubijeni nakon završetka radova.
Vanjski izvor ili literatura: Mlaka i Jablanac
srpanj 1942.
Deportacije civila nakon ofenzive na Kozaru
Nakon njemačko-ustaške ofenzive na Kozaru, čije su se borbe odvijale izvan današnjih granica Hrvatske, brojni srpski civili deportirani su tijekom ljeta 1942. u logore na području današnje Hrvatske. Razdvajanje obitelji, prisilni rad, ubojstva i iznimno teški uvjeti pogodili su i velik broj djece. Ovaj unos prikazuje dolazak transporta i njihove posljedice u Hrvatskoj.
12. srpnja 1942.
Dolazak djece u Jastrebarsko
U Jastrebarsko su 12. srpnja počela pristizati djeca odvojena od obitelji u ustaškom sustavu zatočenja, velikim dijelom srpske nacionalnosti. Djeca su bila smještena na više lokacija, mnoga iscrpljena, pothranjena i bolesna. Dio je umro, a dio spašen djelovanjem liječnika, humanitarnih djelatnika, stanovništva i partizana. Terminologija i odgovornost pojedinih ustanova predmet su historiografskih rasprava.
31. srpnja 1942.
Pokolj u crkvi u Sadilovcu
Ustaške su snage 31. srpnja u pravoslavnoj crkvi u Sadilovcu ubile velik broj srpskih civila, među kojima žene i djecu iz Sadilovca i susjednih sela. Komemorativni popisi navode 463 žrtve, no prije objave precizne brojke potrebno je navesti njezinu poimeničnu podlogu. Zločin je jedno od središnjih mjesta sjećanja na stradanje Korduna.
3. kolovoza 1942.
Početak dječjeg prihvatilišta u Sisku
Ministarstvo udružbe NDH 3. kolovoza uspostavilo je Prihvatilište za djecu izbjeglica u Sisku, u koje su dovođena djeca odvojena od roditelja. Nataša Mataušić dokumentira dolazak i postupanje s djecom te 1152 umrlih zbog nedostatne skrbi i teških uvjeta. Na temelju arhivske građe ustanova se u njezinu istraživanju opravdano označava logorom za djecu.
13. kolovoza 1942.
Pokolj u Kusonjama
Ustaške su snage 13. kolovoza ubile velik broj srpskih civila u Kusonjama i okolnim selima, uključujući izbjeglice s Kozare. Žrtve su ubijane i na području lokalne pravoslavne crkve i bunara. Komemorativni prikazi navode različite ukupne brojke jer ponekad uključuju i žrtve širega područja ili deportacije u logore.
16. kolovoza 1942.
Masovni pokolj u Sloboštini
U Sloboštini su 16. kolovoza ustaške snage ubile velik broj civila, osobito žena i djece, među kojima stanovnike slavonskih sela i izbjeglice iz Potkozarja. Tijela mnogih žrtava bačena su u bunare. Komemorativni prikazi često navode 1368 žrtava, no za znanstvenu objavu treba navesti kako je taj broj utvrđen i koje sve lokalitete obuhvaća.
13. listopada 1942.
Internacija stanovnika Crkvenog Boka
Ustaške su snage 13. listopada internirale više stotina stanovnika srpskih sela na području Crkvenog Boka u logor Jasenovac. Prema istraživanju Milana Radanovića internirano je približno tisuću ljudi, od kojih je većina ubrzo puštena, ali je oko 90 ljudi ubijeno. Događaj otkriva izravnu vezu između lokalnih operacija i logorskog sustava.
8. siječnja 1943.
Završetak rada sisačkog dječjeg prihvatilišta
Prema istraživanju Nataše Mataušić, 8. siječnja 1943. posljednja skupina od desetero djece premještena je iz sisačkog prihvatilišta u Zagreb. Time je završilo njegovo djelovanje u obliku organiziranom od kolovoza 1942. Sudbine djece odvojene od roditelja i dalje su ovisile o mogućnostima spašavanja, udomljavanja i kasnijeg pronalaženja obitelji.
13. lipnja 1943.
Prvo zasjedanje ZAVNOH-a
U Otočcu je 13. lipnja započelo osnivačko zasjedanje ZAVNOH-a, nastavljeno idućeg dana na Plitvičkim jezerima. Predstavničko tijelo hrvatskoga antifašističkog pokreta oblikovalo je alternativnu političku vlast nasuprot NDH. U njegovim se dokumentima razvijalo načelo ravnopravnosti Hrvata i Srba, kao politički odgovor na rasni i nacionalni progon ustaškog režima.
9. svibnja 1944.
Deklaracija ZAVNOH-a o ravnopravnosti
Na zasjedanju u Topuskom ZAVNOH je donio Deklaraciju o osnovnim pravima naroda i građana demokratske Hrvatske. Dokument je proglasio ravnopravnost hrvatskoga i srpskoga naroda te jednakost građana bez obzira na narodnost, rasu i vjeru. Programski je predstavljao suprotnost diskriminacijskoj i genocidnoj politici NDH, iako ratne okolnosti ograničavaju njegovu trenutačnu provedbu.
22. kolovoza 1944.
Zločini i deportacije u Crkvenom Boku
Pripadnici 1. ustaškog obrambenog zdruga 22. kolovoza ponovno su napali sela općine Crkveni Bok. Prema arhivskom istraživanju Milana Radanovića ubijeno je oko 30 civila, a približno 220 stanovnika internirano je u logor; nitko od tada interniranih nije preživio rat. Događaj potvrđuje kontinuitet progona i tijekom 1944.
21. travnja 1945.
Ubojstvo posljednje skupine zatočenica Jasenovca
U predvečerje 21. travnja ustaške su snage ubile posljednju veliku skupinu zatočenica logora III Ciglana. JUSP Jasenovac na jednoj dokumentacijskoj stranici navodi približno 640 ubijenih žena. Tijekom posljednjih tjedana rata ustaška je uprava nastojala ubiti preostale zatočenike, uništiti objekte i prikriti dokaze o zločinima.
22. travnja 1945.
Proboj jasenovačkih zatočenika
Preživjeli zatočenici logora III Ciglana organizirali su 22. travnja proboj kako bi izbjegli planiranu likvidaciju. U odvojenom pokušaju izveli su proboj i zatočenici logorske radne grupe Kožara. Većina sudionika nije preživjela. Proboj je postao jedan od najvažnijih datuma obilježavanja stradanja svih žrtava jasenovačkog sustava.
Vanjski izvor ili literatura: Dan proboja zatočenika
8. svibnja 1945.
Slom vlasti NDH u Zagrebu
Jedinice Jugoslavenske armije ušle su 8. svibnja u Zagreb nakon povlačenja ustaškog vodstva i dijela oružanih snaga NDH. Slom režima označio je završetak njegove organizirane genocidne politike, ali ne i trenutačan prestanak svih ratnih operacija i nasilja. Poslijeratno razdoblje otvorilo je pitanja kaznenog progona počinitelja, utvrđivanja žrtava i sjećanja.
Kako citirati ovaj članak
Hrvatski povijesni portal · ISSN 1846-4432
Hajdarović, M. (2026, 11. studenoga). Vremenska crta: Genocid nad Srbima na području današnje Hrvatske (1941.–1945.). Hrvatski povijesni portal. https://povijest.net/hpp/2026/vremenska-crta-genocid-nad-srbima-na-podrucju-danasnje-hrvatske-1941-1945/
Bilješka (fusnota)
Miljenko Hajdarović, “Vremenska crta: Genocid nad Srbima na području današnje Hrvatske (1941.–1945.),” Hrvatski povijesni portal, 11. studenoga 2026., https://povijest.net/hpp/2026/vremenska-crta-genocid-nad-srbima-na-podrucju-danasnje-hrvatske-1941-1945/.
Popis literature (bibliografija)
Hajdarović, Miljenko. “Vremenska crta: Genocid nad Srbima na području današnje Hrvatske (1941.–1945.).” Hrvatski povijesni portal, 11. studenoga 2026. https://povijest.net/hpp/2026/vremenska-crta-genocid-nad-srbima-na-podrucju-danasnje-hrvatske-1941-1945/.
HAJDAROVIĆ, Miljenko. Vremenska crta: Genocid nad Srbima na području današnje Hrvatske (1941.–1945.). In: Hrvatski povijesni portal [online]. 11. 11. 2026. [pristupljeno 20. 11. 2026.]. Dostupno na: https://povijest.net/hpp/2026/vremenska-crta-genocid-nad-srbima-na-podrucju-danasnje-hrvatske-1941-1945/



