IZVOR: Marija Terezija o kraju progona vještica

U 18. stoljeću, kada su progoni vještica bili rašireni diljem Europe, carica Marija Terezija je donijela značajnu odluku i za Hrvatsku. Godine 1756. Hrvatski sabor je, pod njezinim utjecajem, usvojio zakon kojim je uvedena obveza dobivanja caričinu potvrde za svaku smrtnu presudu u slučajevima vještičarstva. Ovaj potez predstavlja jedan od prvih koraka prema ukidanju ovakvih nehumanih suđenja.

Izvor za nastavu

Premda se s punim pravom nastoji oko toga, da se slava Bogu sa svim silama očuva i da se nasuprot sve, što joj je na uštrb, osobito djelovanje čarobnjačko istrijebi, a ono se ipak ne može nipošto dopustiti, da se kod objede s toga zločina po pustom starom mišljenju, po pukom naklapanju i ispraznoj sumnji ce. kr. podanici udare na kakve muke, nego se određuje, da se protiv lica, koja su sumnjiva zbog vračanja i čaranja, svagda postupa po pravnim obzirima i uopće s razlogom i pravnim dokazom […] A sucima se ovim ozbiljno zabranjuje pod prijetnjom dašto najstrože kazni, ako uzrade protiv toga, da se kod potrage za tom opačinom, premda se ima oštro progoniti, okane nesigurnih i varavih sredstava za ispitivanje, kao što su: traženje vražjega znaka ili madeža vještičina, ili sprečavanje, da onaj, što je zbog vračanja sumnjiv, ne stupi na zelenu tratinu, ili ispitivanje mrzlom vodom i drugi još tako ništavi i donekle pače praznovjerni čarobnjački ustuci, što su prije bili u običaju.

Marija Terezija
Magda Logomer Herucina

“Pod nepodnošljivim bolovima i iscrpljenošću, Magda je priznala sve što su od nje tražili.” – što se dogodilo s posljednjom “hrvatskom vješticom”? Istraži na ovoj poveznici.

Pitanja za analizu

  1. Tko je bio ključna osoba u promjeni zakona o vješticama u Hrvatskoj u 18. st. i koja je bila njezina uloga?
  2. Što je značilo dobiti “caričinu potvrdu” za smrtnu presudu u slučajevima vještičarstva?
  3. Koje su bile neke od najčešćih metoda koje su se koristile za “dokazivanje” da je netko vještica? Zašto su te metode bile problematične?
  4. Zašto su ljudi vjerovali u vještice u to vrijeme? Kakve su posljedice bile za optužene?
  5. Kako je novi zakon iz 1756. godine utjecao na suđenja?
  6. Što ovaj povijesni događaj govori o promjenama u društvu i razmišljanju ljudi u 18. stoljeću?
  7. Usporedi suđenja za vještičarstvo u 18. stoljeću s današnjim pravnim sustavom. Što se promijenilo i zašto?
  8. Misliš li da su i danas mogući slični oblici nepravde kao što su bila suđenja za vještičarstvo? Objasni svoju tvrdnju.
Miljenko Hajdarović
Miljenko Hajdarović

Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.

Članci: 606

Novosti putem newslettera

Unesite svoju e-mail adresu ispod i pretplatite se na naš newsletter