Cepljenje kozah

Vrlo zanimljiv izvor iz broja 33. (1848.) Novine dalmatinsko-hervatsko-slavonske. Mala informacija za građane koja nam daje uvid u hrvatsko društvo i medicinu sredinom 19. stoljeća.
Elektronički časopis za istraživanje, učenje i poučavanje povijesti [ISSN 1846-4432]
Elektronički časopis za istraživanje, učenje i poučavanje povijesti [ISSN 1846-4432]

Vrlo zanimljiv izvor iz broja 33. (1848.) Novine dalmatinsko-hervatsko-slavonske. Mala informacija za građane koja nam daje uvid u hrvatsko društvo i medicinu sredinom 19. stoljeća.

Kada danas uđemo u stariju građansku kuću, palaču, školsku zgradu ili stan iz 19. i početka 20. stoljeća, jedna od prvih stvari koju često primijetimo jest visina prostora. Stropovi od tri metra, a ponekad i više, danas nam mogu izgledati…

Genocid počinjen nad Hererima i Namama u Njemačkoj Jugozapadnoj Africi (današnja Namibija) između 1904. i 1908. godine smatra se prvim genocidom 20. stoljeća. Njemačka kolonijalna vojska, nakon ustanka ovih naroda protiv kolonijalne represije, provela je sustavnu politiku istrebljenja: masovna ubijanja,…

Kolovoz 1914. – Europa je uronila u Prvi svjetski rat. Njemačka se nadala brzo poraziti Francusku, ali na istoku se dogodilo iznenađenje: dvije ruske vojske, svaka s preko 200 000 vojnika, provalile su u Istočnu Prusku. Njemačka obrana imala je…

Kada govorimo o mirovinskom sustavu, često zaboravljamo da on nije uvijek postojao – netko ga je morao prvi osmisliti i uvesti. Bismarckov model, nastao krajem 19. stoljeća u Njemačkoj, bio je prvi moderan sustav socijalnog osiguranja koji je omogućio radnicima…

Mir u Brest-Litovsku (3. 3. 1918.) bio je značajan događaj u završnim fazama Prvog svjetskog rata. Donio je drastične promjene za Rusiju i ostale zemlje uključene u rat, a utjecaj njegovih odredbi osjetio se još godinama nakon njegova sklapanja.

Na južnom kraju Južne Amerike, u surovom i vjetrovitom području poznatom kao Ognjena zemlja, stoljećima su živjeli pripadnici naroda Selk’nam, poznati i kao Ona. Njihova kultura, način života i vjerovanja činili su dio bogatog mozaika autohtonih naroda američkog kontinenta. No,…

Magda Logomer Herucina, rođena 1706. godine u Križevcima, bila je žena svog vremena – supruga Franje Heruca i majka najmanje šestero djece. Bavila se sakupljanjem ljekovitog bilja i izradom pripravaka, što je tada bilo korisno, ali i sumnjivo u očima…

Ne, Marie-Antoinette najvjerojatnije nikada nije rekla: “Neka jedu kolače” (francuski: Qu’ils mangent de la brioche). Taj je izraz često povezan s njom, ali povijesni dokazi ne potvrđuju da ga je ikada izrekla. Zapravo, riječ je o mitu ili pogrešnom pripisivanju.

U 18. stoljeću, kada su progoni vještica bili rašireni diljem Europe, carica Marija Terezija je donijela značajnu odluku i za Hrvatsku. Godine 1756. Hrvatski sabor je, pod njezinim utjecajem, usvojio zakon kojim je uvedena obveza dobivanja caričinu potvrde za svaku…

Nikola Tesla, jedan od najvećih umova u povijesti, dao je neizmjeran doprinos modernoj civilizaciji. No, često ga prate mitovi: da je izumio izmjeničnu struju, bio rival Edisonu, borio se za besplatnu energiju za sve ili čak stvorio “stroj za potrese”.…

Prvi svjetski rat bio je preoblikovao nacije i živote diljem svijeta. I dok su bitke na bojišnicama često u središtu pozornosti, stvarnost za civile u okupiranim područjima bila je jednako strašna. Jedan od zapanjujućih primjera bila je “Žica smrti” (njem.…