U pulskoj Gimnaziji obilježena 70. godišnjica pripojenja Istre Hrvatskoj

Odluke Okružnog NOO-a poznate kao Pazinske odluke donesene su 13. rujna 1943. godine, a potvrđene 26. rujna 1943. godine od strane istarskih narodnih predstavnika političkim manifestom o »priključenju matici zemlji i proglašenju ujedinjenja s ostalom našom hrvatskom braćom«. U proglasu pod nazivom »Istarski narode« stoji da je Istra oslobođena snagom vlastita oružja i masovnog dragovoljnog pristupanja partizanskim postrojbama te voljom naroda.

Proglas poručuje da je »Istra hrvatska zemlja i da će hrvatska ostati« te označava kraj fašističke i talijanske vlasti na prostoru Istre, smjenu sustava i početak legalnog djelovanja nove izvršne narodne vlasti (narodnooslobodilački odbori). Predsjedništvo i Izvršni odbor ZAVNOH-a potvrdili su 20. rujna odluku iz Istre svojom Odlukom o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj. U Pazinu je 26. rujna održan sabor na kojem je izabran privremeni Pokrajinski NOO za Istru te potvrđena odluka o odcjepljenju od Italije i sjedinjenju s Hrvatskom i Jugoslavijom. Donesene su i odluke o ukidanju talijanskih fašističkih zakona, o promjeni nasilno potalijančenih prezimena, imena i toponima, o otvaranju hrvatskih škola, o hrvatskom jeziku u crkvi, o priznavanju nacionalnih prava talijanskih manjini u Istri te o vraćanju u Italiju Talijana doseljenih nakon 1918. godine radi odnarođivanja Hrvata.

Skupština Istarske županije 2011. donijela je deklaraciju u kojoj se rujanski događaji iz 1943. godine proglašavaju događajima 20. stoljeća u Istri. Pazinske odluke logičan su slijed događaja kojima su se Istrani odupirali fašizmu. Pobuna rudara u Labinu, seljaka na Proštini, žena na Tinjaštini, hici gortanovaca kod Berma, odlazak Istrana u partizanske čete u Gorskom kotaru i Lici prethodili su rujanskom općenarodnom ustanku u Istri. Pobunu je potaknuo fašistički teror koji je proganjao ugledne Hrvate i Slovence, zabranjivao im materinji jezik, zatvarao narodna društva, ustanove, a mnogi su domoljubi odvedeni u zatvore, a neki i strijeljani. Prva ukazana prilika, u rujnu 1943. godine, nakon kapitulacije Italije, iskoristila se da se u duhu prava naroda na samoodređenje, Istra plebiscitarno opredijeli za izdvajanje iz ondašnje fašističke tvorevine i priključenje domovini Hrvatskoj. Zbog svega toga je 25. rujna, kao povijesni dan, Sabor RH proglasio spomen danom RH, a Istra na taj dan slavi Dan županije.

Učenici pulske Gimnazije stoga su prigodnim predavanjima na satu povijesti o ovoj važnoj, ne samo zavičajnoj, temi i izradom plakata te prezentacijom obilježili 70. godišnjicu pripojenja Istre Hrvatskoj. Posebno su se potrudili učenici 4. d razreda: Erik Antić, Marko Gabrovec i Toni Milevoj sa svojim mentorima dr.sc. Alenom Tafrom i prof. Filipom Zoričićem.

Kako citirati ovaj članak

Hrvatski povijesni portal · ISSN 1846-4432

Zoričić, F. (2013, 5. listopada). U pulskoj Gimnaziji obilježena 70. godišnjica pripojenja Istre Hrvatskoj. Hrvatski povijesni portal. https://povijest.net/hpp/2013/u-pulskoj-gimnaziji-obiljezena-70-godisnjica-pripojenja-istre-hrvatskoj/

Avatar photo
Filip Zoričić
Članci: 2