Oznaka: nastavne metode

Objavljeno od

Etičke dimenzije simulacije u nastavi povijesti – pouke iz primjera Vukovara

Etičke dimenzije simulacije u nastavi povijesti - pouke iz primjera Vukovara

Simulacija kao nastavna metoda sve se češće koristi u obrazovanju zbog svog potencijala da pruži iskustveno učenje, ali zahtijeva posebnu pažnju kada se koristi za poučavanje osjetljivih povijesnih tema, poput ratnih tragedija. Primjena simulacije vukovarskog ratišta u nastavi Povijesti primjer je kako se inovativnim pristupom može postići dublje razumijevanje povijesnih činjenica i empatija, no istodobno otvara ključna etička pitanja.

Nastavi čitati Etičke dimenzije simulacije u nastavi povijesti – pouke iz primjera Vukovara
Objavljeno od

Može li umjetna inteligencija protumačiti satiričnu povijesnu ilustraciju?

Može li umjetna inteligencija protumačiti satiričnu povijesnu ilustraciju?

Satirična povijesna ilustracija vizualno prikazuje povijesne ličnosti, događaje ili ideologije na način koji koristi humor, ironiju, karikaturu ili simboliku kako bi kritizirao određene pojave u društvu. Cilj satire je često potaknuti kritičko razmišljanje, istaknuti apsurd ili nepravdu, te razotkriti slabosti političkih vođa ili dominantnih ideologija.

Nastavi čitati Može li umjetna inteligencija protumačiti satiričnu povijesnu ilustraciju?
Objavljeno od

Dobre metode poučavanja povijesti #3: Kamišibaj

Ponekad je dobro poslušati primjere koji govore o tome kako se određene nastavne metode i sredstva koriste u drugim nastavnim predmetima. Prošle je godine u Šmartnom pri Slovenj Gradcu u Republici Sloveniji održana 3. stručna konferencija Sodobni pogledi na izobraževanje v prihodnosti (u prijevodu: Suvremeni pogledi na obrazovanje u budućnosti). Martina Kokelj, učiteljica slovenskoga jezika, prikazala je svoj primjer dobre prakse o metodi korištenja kamišibaja za lakše razumijevanje književnoga teksta.

Nastavi čitati Dobre metode poučavanja povijesti #3: Kamišibaj
Objavljeno od

Šesterokutno razmišljanje

Šesterokutno razmišljanje

Metoda nazvana šesterokutno razmišljanje (hexagonal thinking) primjenjiva je za ponavljanje gradiva bilo na početku nove nastavne godine ili nakon obrađenoga gradiva. Učenicima su podijeljeni pojmovi ispisani na šesterokutima. Zadatak je poredati pojmove tako da se međusobno nadovezuju. Pritom nema točnoga poretka, bitno je samo da priča drži vodu, tj. učenici moraju objasniti zašto su određene pojmove povezali u shemu na određen način. Učenici mogu raditi u paru ili u grupi.

Nastavi čitati Šesterokutno razmišljanje