Okružni odbor Jedinstvene Narodnooslobodilačke fronte u Varaždinu počeo je 19. svibnja 1945. godine izdavati novine pod imenom Vijesti. Nakon samo nekoliko brojeva promijenjeno je ime u Varaždinske novine koje izlaze i danas. Tekst u nastavku objavljen je u 1. broju 19. svibnja 1945. godine.
Poslije dugog vremena patnji i stradanja dočekao je narod Međimurja dane svog oslobođenja. Trupe III. ukrajinskog fronta u saradnji sa jedinicama bugarske armije probile su njemačke linije i prodrle u Međimurje dočekane oduševljenim pučanstvom. Još jedna naša pokrajina je oslobođena od okupatora i prevedena u kolo svojih sestara, da zajedno s njim sačinjava veliku i slobodnu demokratsku federativnu Jugoslaviju.
Po naređenju Kallayeve satelitske vlade upale su mađarske okupatorske trupe 1941. godine u Međimurje i proglasile ovaj hrvatski kraj sastavnim dijelom “Krune sv. Stjepana”. Hrvati Međimurja, sjećajući se dobro zvjerstava koja su učinili mađarski vojnici 1918. gog. prilikom svog povlačenja u Mađarsku, i znajući što donosi sa sobom okupacija, spremali su se za borbu protiv osvajača. Na teror Mađara, na prisilnu mađarizaciju, odgovorili su borbom. Već u jesen 1941. održan je u Čakovcu prvi proces protiv jedne grupe rodoljuba, koji su spremali oružani ustanak. Neki su osudjeni na smrt, mnogi nn doživotnu robiju. To nije moglo da ometa njihov rad, već ih je, naprotiv, osokolilo na daljnje akcije.
U proljeće 1943. god. formiran je prvi međimurski vod u sastavu Kalničkog partizanskog odreda. Taj vod je uskoro prerastao u četu, zatim u bataljon, koji je svakim danom postojao brojno sve veći. Na okupiranom području Međimurja bili su uspostavljeni već u to doba narodno-oslobodilački odbori. Vršeni su napadi na željezničke pruge, na grupe okupatorskih vojnika, i organizirane su uspješne saboterske akcije. Osobito se taj rad povećao 1944. tako da su Mađari bili prisiljeni poslati još 1500 žandara. Terorizirali su sela, tukli žene i djece, a ljude tjerali na prisilan rad. 30. augusta 1944. god. strijeljano je na glavnom trgu u Čakovcu 6 hrvatskih rodoljuba.
Ta borba naroda i njihove žrtve nisu bile uzaludne. Vjera u pobjedu, koja nikada nije prestala, pokazala se kao opravdana. Oslobodilačka crvena armija, herojska Jugoslavenska armija i bratska bugarska vojska donijele su slobodu ispaćenom narodu Međimurja i time okrunile njihovu borbu protiv okupatora.
Propagandni odjel Okružnog odbora
Pitanja za analizu
- Koji je povijesni kontekst ovog teksta? Koje su glavne događaje i okolnosti opisane?
- Kada su i koje vojne snage oslobodile Međimurje prema tekstu?
- Koje posljedice mađarske okupacije su opisane u tekstu?
- Kako su Međimurci reagirali na okupaciju i kakve su aktivnosti poduzeli protiv okupatora?
- Koje su posljedice sabotažnih i partizanskih aktivnosti bile za Međimurje?
- Kako se u tekstu opisuje odnos između lokalnog stanovništva i okupatora? Na koji način je izražena vrijednost borbe za slobodu?
- Kako je opisan doprinos različitih vojnih snaga oslobođenju Međimurja?
- Koji se jezik i izrazi koriste za opisivanje okupatora, a koji za osloboditelje? Kako to utječe na doživljaj teksta?
- Što možemo zaključiti o ulozi partizanskog pokreta u Međimurju na temelju opisa iz teksta?
- Kako biste opisali ton teksta? Je li više činjeničan ili emotivan? Zašto?
- Kako se borba Međimuraca protiv okupatora uklapa u širi kontekst Narodnooslobodilačke borbe u Jugoslaviji?
- Usporedite opisane događaje s drugim sličnim primjerima borbe protiv okupatora u drugim dijelovima Hrvatske ili Jugoslavije.
- Na koji način ovakav tekst može služiti kao povijesni izvor? Koje su njegove prednosti, a koji mogući nedostaci?
- Kako biste ovaj tekst usporedili s današnjim načinom prikazivanja povijesnih događaja u udžbenicima ili medijima?
- Kako bi danas sličan tekst mogao izgledati u medijima?
- Koje se vrijednosti promoviraju u tekstu? Jesu li te vrijednosti i danas važne? Zašto?
- Razmislite o ulozi lokalne zajednice u otporu prema nepravdi i okupaciji. Što možemo naučiti iz ovog primjera za suvremena društva?
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
