Objavljeno

Kako je u mađarskom udžbeniku prikazano osvajanje Hrvatske

Iz mađarskog udžbenika

Uvijek je zanimljivo vidjeti kako drugi gledaju na događaje iz hrvatske prošlosti odnosno razlikuju li se naše perspektive povijesnih događaja. Zahvaljujući mogućnostima umjetne inteligencije danas je lako prevesti mađarski tekst udžbenika za 9. razred ili kod nas bi rekli za 1. razred gimnazije.

Clionaut preporuka: za edukatore

Prevedena je stranica 185 udžbenika Történelem 9 izdanog 2016. Tema osvajanja hrvatske je opisana na pola stranice uz povijesnu kartu na stranici 187.

Prijevod vjerno zadržava terminologiju i interpretativnu perspektivu mađarskog udžbenika, uključujući izraze poput „osvojeno područje“ i tvrdnju o personalnoj uniji do 20. stoljeća.

PREVEDENI TEKST:

Na vanjskopolitički položaj zemlje utjecali su i važni europski događaji — borba za investituru, križarski ratovi i slabljenje Bizanta — a vladari su ostvarili dugoročne rezultate. Veći napadi na zemlju dolazili su od istočnih nomada, Pečenega i Kumana. Ladislav se protiv nomadskih naroda koji su prodirali u zemlju uspješno borio još prije svoje vladavine, dok je bio herceg, a hrabrost koju je pokazao u tim borbama ubrzo je postala dijelom legendi o njemu kao viteškom kralju. Sveti Ladislav u početku je podupirao papinstvo u njegovu sukobu s carskom vlašću, odnosno Grgura VII. u sukobu s Henrikom IV.

Vladar se poslije okrenuo protiv Svete Stolice te je u brzom vojnom pohodu zauzeo Hrvatsku, koja se smatrala papinskim lenom (1091.). Uspješno teritorijalno osvajanje povezalo je Hrvatsku s Ugarskim Kraljevstvom u personalnoj uniji sve do 20. stoljeća. Na čelo osvojenog područja u 12. stoljeću imenovan je hrvatsko-slavonski ban. Banska je dužnost s vremenom postala uglednom funkcijom u zemlji. Njezin je nositelj upravljao većim brojem županija te je raspolagao širokim vojnim i pravosudnim ovlastima.

Kolomanu je u prvoj godini njegove vladavine probleme prouzročio prolazak križarskih četa. Pljačkaške seljačke vojske razbio je, dok je viteškoj vojsci dopustio miran prolazak (1096.). Nakon toga nastavio je politiku širenja prema jugu. Godine 1105. zauzeo je dalmatinske gradove, primjerice Zadar i Trogir, čime je zemlja dobila izlaz na Jadransko more. Od tada se na tom prostoru stoljećima vodila borba za prevlast, najprije s Bizantskim Carstvom, a zatim s Venecijom.

Prijevod nastavnicima može poslužiti za vježbu multiperspektivnosti.