Magda Logomer Herucina, rođena 1706. godine u Križevcima, bila je žena svog vremena – supruga Franje Heruca i majka najmanje šestero djece. Bavila se sakupljanjem ljekovitog bilja i izradom pripravaka, što je tada bilo korisno, ali i sumnjivo u očima nekih ljudi. Naime, bilo kakvo znanje o prirodi koje se nije moglo lako objasniti izazivalo je strah i nepovjerenje.
Reklame se ne prikazuju članovima Clionaut Akademije:
Godine 1758., nakon svađe sa susjedom Evom Oblačić, Eva ju je optužila da se pretvorila u muhu kako bi joj naudila. Iako ovo danas zvuči nevjerojatno, takve optužbe bile su ozbiljne. Magda je uhićena i dovedena pred sud. U to je vrijeme sudovima bilo dovoljno priznanje optužene kako bi je osudili, a da bi se to priznanje dobilo, koristile su se brutalne metode mučenja.
Mučenje u “procesima protiv vještica”
Mučenja su bila strašna i smišljena tako da slome volju optužene osobe. Među najokrutnijim metodama bili su:
✝ Španjolska čizma, metalna naprava koja se stavljala oko nogu i postupno stezala, izazivajući jake bolove i lomljenje kostiju.
✝ Rastezanje na kotaču, gdje bi osobu vezali za kotač i okretali dok joj se udovi nisu iščašili ili slomili.
✝ Bičevanje, često bičevima s metalnim vrhovima koji su trgali kožu.
✝ Vodena tortura, pri kojoj bi žrtvi na silu ulijevali velike količine vode, izazivajući osjećaj utapanja.
✝ Uskraćivanje sna, gdje bi optuženoj zabranili spavanje danima dok ne bi doživjela mentalni slom.
Pod nepodnošljivim bolovima i iscrpljenošću, Magda je priznala sve što su od nje tražili, uključujući i nevjerojatne tvrdnje poput letenja na metli, bacanja uroka i saveza s đavlom.
Presuda i intervencija carice Marije Terezije
Magda je osuđena na smrt spaljivanjem na lomači, što je bila uobičajena kazna za “vještice” u to vrijeme. Međutim, vijesti o ovom slučaju stigle su do carice Marije Terezije, koja je naložila dodatnu istragu. Zaključeno je da nema dokaza protiv Magde, te je oslobođena 23. studenog 1758. godine.
Carica je zabranila daljnje progone vještica, čime su ovakvi strašni procesi prestali u Hrvatskoj. Ovaj događaj pokazuje kako su crkva i sudovi nekada koristili strah i neznanje da bi kontrolirali društvo, često zloupotrebljavajući vjeru za opravdanje nepravdi.
Pročitaj i analiziraj izvor o odredbama Marije Terezije.
Pitanja za analizu
- Tko je bila Magda Logomer Herucina i zašto su je optužili za vještičarenje?
- Kako je tadašnje društvo gledalo na žene koje su se bavile biljem i prirodnim liječenjem?
- Koje su metode mučenja korištene tijekom procesa protiv “vještica”? Što nam to govori o pravosudnom sustavu tog doba?
- Zašto su ljudi u prošlosti bili skloni vjerovati u optužbe za vještičarenje? Možeš li zamisliti moderne primjere kada ljudi vjeruju u nešto slično bez dokaza?
- Koju ulogu je imala carica Marija Terezija u ovom slučaju i kako je to utjecalo na daljnje progone u Hrvatskoj?
- Kako ovaj slučaj pokazuje zloupotrebu vjere i straha za kontrolu društva?
- Što iz ovog povijesnog događaja možemo naučiti o važnosti ljudskih prava i pravde danas?
- Zašto je važno proučavati ovakve primjere iz povijesti? Kako to može pomoći da izbjegnemo slične nepravde u budućnosti?
Odgovori
Evo odgovora na postavljena pitanja:
- Tko je bila Magda Logomer Herucina i zašto su je optužili za vještičarenje?
Magda Logomer Herucina bila je žena iz Križevaca koja se bavila sakupljanjem ljekovitog bilja i izradom prirodnih pripravaka. Optužili su je za vještičarenje nakon svađe sa susjedom, koja je tvrdila da se Magda pretvorila u muhu kako bi joj naudila. - Kako je tadašnje društvo gledalo na žene koje su se bavile biljem i prirodnim liječenjem?
Ljudi su često bili nepovjerljivi prema ženama koje su poznavale biljke i prirodne lijekove. To se znanje smatralo tajanstvenim, a ponekad i opasnim, jer nisu razumjeli kako ono funkcionira. Takve su žene često bile optuživane za vještičarenje. - Koje su metode mučenja korištene tijekom procesa protiv “vještica”? Što nam to govori o pravosudnom sustavu tog doba?
Koristile su se okrutne metode poput španjolske čizme, rastezanja na kotaču, bičevanja, vodene torture i uskraćivanja sna. To pokazuje da pravosudni sustav tog doba nije bio pravedan, već se temeljio na strahu i prisili kako bi se dobila priznanja. - Zašto su ljudi u prošlosti bili skloni vjerovati u optužbe za vještičarenje? Možeš li zamisliti moderne primjere kada ljudi vjeruju u nešto slično bez dokaza?
Ljudi su tada vjerovali u vještičarenje zbog straha, neznanja i vjerskih uvjerenja. Danas ljudi ponekad vjeruju u teorije zavjere ili lažne informacije na internetu, iako za to nema dokaza. To pokazuje koliko je važno kritički razmišljati. - Koju ulogu je imala carica Marija Terezija u ovom slučaju i kako je to utjecalo na daljnje progone u Hrvatskoj?
Carica Marija Terezija naredila je istragu o Magdinom slučaju i zaključila da nema dokaza protiv nje. Oslobodila ju je i zabranila daljnje progone vještica u Hrvatskoj. Time je završila era suđenja za vještičarenje. - Kako ovaj slučaj pokazuje zloupotrebu vjere i straha za kontrolu društva?
Ljudi su koristili vjeru i strah od “vještica” kako bi opravdali mučenja i optužbe protiv onih koji su bili drugačiji ili nisu odgovarali normama društva. To je služilo kao alat za kontrolu i uklanjanje nepodobnih pojedinaca. - Što iz ovog povijesnog događaja možemo naučiti o važnosti ljudskih prava i pravde danas?
Slučaj nas uči da su pravda i ljudska prava ključni za zaštitu svih ljudi, bez obzira na njihovu različitost. Pokazuje nam i koliko je opasno kada sudovi i vlasti ne djeluju na temelju dokaza. - Zašto je važno proučavati ovakve primjere iz povijesti? Kako to može pomoći da izbjegnemo slične nepravde u budućnosti?
Proučavanjem povijesti razumijemo kako su predrasude i strahovi dovodili do nepravde. Učeći o tome, možemo izbjegavati slične greške i graditi pravednije društvo u kojem se svaka osoba poštuje i štiti.
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
