Tijekom Drugog svjetskog rata, jedna od najtežih humanitarnih katastrofa dogodila se u Britanskoj Indiji, posebno u regiji Bengal. Ova glad, poznata kao Bengalska glad 1943. godine, odnijela je živote između 2 i 3 milijuna ljudi, a uzrokovana je kombinacijom prirodnih nepogoda, ratnih politika i lošeg upravljanja.
Uzroci
Tijekom rata, britanske vlasti zaplijenile su velike količine hrane i drugih resursa za potrebe savezničke vojske. Osim toga, izvoz riže iz Indije nije smanjen, već je čak povećan kako bi se podržale ratne operacije, unatoč nestašici hrane u zemlji.
Bengal je 1942. godine pogodio niz ciklona i poplava, što je uništilo velik dio usjeva. To je smanjilo lokalnu proizvodnju hrane i otežalo transport i trgovinu, dodatno pogoršavajući situaciju.
Rat je doveo do naglog porasta cijena hrane. Siromašniji slojevi stanovništva nisu si mogli priuštiti osnovne namirnice, što je uzrokovalo masovnu glad. Bogatiji trgovci i zemljoposjednici gomilali su zalihe hrane, nadajući se zaraditi više novca zbog rasta cijena. Time su dodatno pogoršali nestašicu hrane za obične ljude.
Britanska kolonijalna vlast, na čelu s premijerom Winstonom Churchillom, nije na vrijeme reagirala na krizu. Pomoć u obliku uvoza hrane ili financijskih sredstava bila je često odgađana ili potpuno odbijena. Churchill je krivnju za glad pripisivao “prenapučenosti” i lošem upravljanju lokalnih vlasti, što je izazvalo bijes i ogorčenje među Indijcima.
Posljedice
Bengalska glad prouzročila je masovnu patnju i društveni kolaps. Ljudi su u očaju prodavali imovinu i migrirali u potrazi za hranom. Osim smrti od gladi, mnogi su stradali od bolesti poput kolere, malarije i dizenterije, jer je pothranjenost oslabila njihov imunitet. Broj žrtava se procjenjuje između 800 000 i tri milijuna.
Ova katastrofa ostavila je dugoročne posljedice na Bengal, produbivši siromaštvo i izazvavši još veće nezadovoljstvo britanskom kolonijalnom vlašću. Bengalska glad i danas se smatra jednim od najmračnijih poglavlja u povijesti britanskog kolonijalizma.
Muževi su napuštali supruge, a supruge muževe; stariji uzdržavani članovi obitelji ostavljani su u selima; bebe i mala djeca ponekad su bila napuštana. Prema istraživanju provedenom u Calcutti tijekom druge polovice 1943. godine, došlo je do raspada obitelji kod otprilike polovice osiromašenog stanovništva koje je stiglo u grad.
Komisija za istraživanje gladi (svibanj 1945.)
Pitanja za analizu
- Koji su ključni uzroci Bengalske gladi 1943. godine? Kako su prirodne nepogode, ratne politike i kolonijalno upravljanje doprinijeli ovoj humanitarnoj katastrofi?
- Na koji način su britanske ratne politike, poput zapljene resursa i nastavka izvoza riže, utjecale na glad u Bengalu? Kako procjenjujete reakciju britanske kolonijalne vlasti na krizu?
- Kako je porast cijena hrane tijekom rata utjecao na različite društvene slojeve? Kakvu ulogu su u nestašici hrane imali bogatiji trgovci i zemljoposjednici?
- Kako su pothranjenost i glad pridonijeli širenju bolesti poput kolere i malarije? Na koji način su te bolesti dodatno povećale broj žrtava?
- Kako Bengalska glad odražava etičke probleme kolonijalnog sustava? Koje su dugoročne posljedice ove katastrofe na odnose između Indije i britanske vlasti?
- Kako biste opisali ljudsku dimenziju ove katastrofe kroz sudbine pojedinaca, obitelji i zajednica? Na koji način možete povezati ove priče s današnjim humanitarnim krizama?
- Usporedite Bengalsku glad s drugim poznatim gladima u povijesti, poput Ukrajinske gladi (Holodomora) ili Velike gladi u Irskoj. Koje su sličnosti i razlike u uzrocima i posljedicama?
Odgovori
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
