U vremenima kada su se najviše cijenile radne žuljevite ruke, a heroji nosili kacige umjesto generalskih kapa, jedan rudar iz Bosne i Hercegovine postao je prava zvijezda socijalističke Jugoslavije. Zvao se Alija Sirotanović – čovjek koji nije osvajao države, nego tone ugljena. Nije imao sablju, ali imao je lopatu. Nije komandirao vojskama, ali je predvodio brigadu u rudniku. I najvažnije – dok su se političari svađali u dvoranama, njega je nosila cijela država… u novčaniku, na novčanici od 20 000 dinara.
Reklame se ne prikazuju članovima Clionaut Akademije:
Tko je bio Alija Sirotanović?
Alija Sirotanović rođen je 1914. godine u mjestu Orahovo kraj Breze (BiH), u rudarskom kraju tadašnje Kraljevine SHS. Cijeli je život radio kao rudar u ugljenokopu, a istaknuo se ne samo fizičkom snagom nego i radnom disciplinom i kolegijalnošću. Bio je pripadnik onog tipa radnika koji su, u socijalističkom duhu, vjerovali da će izgradnja boljeg društva doći kroz zajednički trud i pošten rad.
Kako je postigao svoj rekord?
Dana 24. srpnja 1949. godine, u rudniku Breza, Sirotanović je sa svojom osmoročlanom brigadom postigao nevjerojatan učinak – u jednoj smjeni iskopali su 152 tone ugljena. Taj rekord nije bio slučajan. Pripremao se za njega dugo, s ciljem da nadmaši tadašnjeg sovjetskog rekordera Alekseja Stahanova, čije je ime bilo simbol radničke nadljudske produktivnosti u SSSR-u. Uspjeh Sirotanovićeve brigade označio je simboličnu pobjedu Jugoslavije nad Sovjetima.
Što je to značilo za Jugoslaviju?
Te je godine Jugoslavija već bila u otvorenom sukobu sa Staljinom i SSSR-om (INFORMBIRO). U takvoj političkoj klimi, svaka pobjeda na simboličkoj razini bila je važna. Sirotanovićev rekord koristila je državna propaganda kako bi pokazala da se i bez Moskve može izgraditi moćna radnička država. On je postao lice jugoslavenskog socijalizma – njegov lik krasio je zidove škola, rudnika i tvornica, a kasnije i novčanicu od 20 000 dinara. Doduše, to je zapravo urbana legenda. Vizualni autori su Dragiša Andrić, Nusret Hrvanović i Dušan Matić. Muški lik predstavlja rudara i Jugoslavija je već na dvije novčanice imala likove rudara (Arif Heralić).
Kako je izgledao njegov život nakon rekorda?
Unatoč slavi, Sirotanović je ostao skroman i dosljedan. Odbio je luksuz i nikada nije napustio rudarski posao. Kada ga je Josip Broz Tito upitao što želi kao nagradu, Alija je navodno odgovorio da ne želi vikendicu, nego veću lopatu – da može iskopati još više ugljena. Taj odgovor je dodatno učvrstio njegovu sliku kao radnika koji ne traži ništa za sebe.
Kasnije je dobio stan u Sarajevu, ali je rijetko boravio u njemu. Najveće nagrade bile su mu ordeni i priznanja, među kojima i Orden narodnog heroja, što je bila jedna od najviših državnih počasti u Jugoslaviji. No nikada nije otišao u političke vode, niti je želio iskoristiti svoju slavu u privatne svrhe.
Nakon raspada Jugoslavije, mnogi su simboli tog razdoblja potisnuti ili zaboravljeni. Alija Sirotanović nije bio dio novog nacionalnog narativa. Njegov život i djelo ostali su u sjeni novih priča, premda i danas može služiti kao primjer poštenja, radne etike i dosljednosti.
Pitanja za analizu
- Što je bio udarnički rad i kako je zamišljen u socijalističkom sustavu?
- Zašto su udarnici poput Alije Sirotanovića prikazivani kao uzori društva?
- Kako se ideja kolektivnog rada i samoprijegora uklapala u ideologiju radničke klase?
- Kako je rekord Alije Sirotanovića iskorišten u propagandne svrhe?
- U kojem se povijesnom kontekstu politike Jugoslavije odvijao taj događaj?
- Zašto je natjecanje s Aleksejem Stahanovom imalo politički značaj za Jugoslaviju?
- Može li se Sirotanovićev rekord promatrati kao odgovor Jugoslavije na ideološki i politički pritisak iz Moskve?
- Zašto je Sirotanovićev uspjeh doživljen kao “narodna pobjeda” i simbol samostalnosti?
- Kako su priče poput njegove pomagale u stvaranju zajedničkog identiteta u Jugoslaviji?
- Kako su se vizuali (plakati, novčanice, školski zidovi) koristili u oblikovanju javne svijesti?
- Zašto današnjim generacijama priča o Sirotanoviću može izgledati čudno ili nerazumljivo?
- Kako su se promijenile vrijednosti društva od socijalističkog razdoblja do danas?
- Što nam priča o Sirotanoviću može reći o načinu na koji države biraju svoje junake?
- Bi li Sirotanović danas mogao biti društveni uzor? Zašto da ili zašto ne?
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
