Povjesničar Herodot je u svojim pisanjima opisao i Bitku na Maratonskom polju (490. g. pr. n. e.). Usred Grčko-perzijskih ratova Grci su, iako brojčano slabiji, uspjeli pobijediti moćnu vojsku Darija I. Grčki vojnik Fidipid (ili Filipid) cijelu je stazu od Maratonskog polja do Atene pretrčao i tako javio sretnu vijest. Od silne iscrpljenosti uspio je prozboriti tek “Pobijedili smo!” i nakon toga je preminuo.
Njemu u čast se u modernim Olimpijskim igrama trči utrka duga 42 195 metara nazvana maraton. Međunarodni olimpijski odbor je procijenio da je staza između Maratona i Atene bila duga oko 34 kilometra.
Moderni istraživači sumnjaju u istinitost takvog događaja već da se radi o tipičnom antičkom mitu o ratničkoj izdržljivosti. No, napominju da mitski Fidipid vjerojatno ne bi preminuo da je samo pretrčao navedenu udaljenost. Njegova je vojna jedinica brzim korakom prvo iz Atene stigla na Maratonsko polje, vodila iscrpljujuću bitku i potom se on trčeći vratio u Atenu.
Pitanja za analizu
- Tko je Herodot i o čemu je pisao u vezi s Bitkom na Maratonskom polju?
- Što se dogodilo na Maratonskom polju 490. g. pr. n. e.?
- Tko je Fidipid i zašto je poznat u vezi s bitkom?
- Kako su Grci uspjeli pobijediti Perzijance, iako su bili brojčano slabiji?
- Zašto danas trčimo maraton i koliko je ta utrka duga?
- Kako misliš da su se vojnici osjećali nakon iscrpljujuće bitke i puta?
- Zašto neki istraživači smatraju da je priča o Fidipidu mit?
- Što misliš, zašto su ljudi u prošlosti stvarali ovakve priče o izdržljivosti i hrabrosti?
- Možeš li pronaći još neku zanimljivu priču o Grčko-perzijskim ratovima?
- Zamisli da si novinar u Ateni u vrijeme Bitke na Maratonskom polju. Napiši kratku vijest o pobjedi Grka.
- Nacrtaj kartu s putanjom Fidipida od Maratonskog polja do Atene.
- Zamisli kako bi izgledalo da danas trčiš maraton. Kako bi se pripremio/la za to?
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
