

Prvi Romi u Općini Podturen
U sastavu mjesta Podturen, sjedišta istoimene općine, nalazi se izdvojeno romsko naselje Lončarevo. O povijesti tog naselja zna se vrlo malo ili ništa, a na mnogim zemljovidima Međimurja ono nije čak ni ucrtano na karti iako danas broji više stotina stanovnika. Tu je očito na djelu stanovito ignoriranje romske populacije, a Romi u Podturnu smatraju to nepravdom i zato jer drže da je njihovo naselje vrlo staro, čak štoviše, da je to najstarije romsko naselje u Međimurju. Zadnja tvrdnja me zaintrigirala, pa sam pokušao istražiti da li je ona točna, kako bih između ostalog provjerio može li se vjerovati usmenoj predaji Roma.
Romi u naselju Lončarevo pripadaju skupini Roma Bajaša, koji su u Hrvatsku došli iz Rumunjske. Prema izjavi Adama Šerkezija iz romskog naselja Sitnice, Roma Bajaša u Hrvatskoj ima desetak tisuća, rasprostranjenih prvenstveno u Međimurju i Podravini. Posebnosti Roma Bajaša su starorumunjski jezik i vrlo slaba obrazovanost. Navodno u Hrvatskoj niti jedan Rom Bajaš još nije završio fakultet. Bajaši su se masovno naseljavali u Hrvatskoj nakon 1855., kad su im rumunjske vlasti dozvolile slobodno kretanje. Slijedom tog podatka pretpostavio sam da su se prvi Romi u Međimurju pojavili oko 1860. godine, a hipotetski bi to trebalo značiti i prvi Romi u općini Podturen. Zato sam odlučio pregledati matice rođenih za Općinu Podturen u navedenom razdoblju, uz malu skepsu, jer je župnik upisivao u knjigu samo djecu rimokatolika. Ipak, vrlo brzo sam pronašao podatak da je već 10.12.1866. pokraj Mure u Podturnu rođen Adam Bogdan, zakoniti sin Stjepana i Helene r. Oršoš. Kao narodnost Adama izričito je upisano „zingarus“, a zanimljivo je da su mu krsni kumovi bili Hrvati Nagy Franjo i Helena Kovač. Upis u maticu je izvršio župnik Jeronim Kollay, a kao kućni broj Adamovih roditelja upisao je adresu Podturen – nula.
Raspitujući se dalje po Podturnu saznao sam da rođenje prvog Roma još nije značilo i osnutak naselja Lončarevo na današnjem mjestu, već da su prvi Romi živjeli na sjevernoj strani Mure, bliže selu nego što su danas. Tek u 20. stoljeću je, zbog poplava, dio Hrvata iz Podturna preseljen u novo naselje Matekovec, a istovremeno su u njihovu blizinu prebačeni i Romi koji su živjeli „pokraj Mure“. Iz tog razloga Matekovec i Lončarevo i danas se smatraju dijelom sela Podturen, iako su udaljeni od njega oko 2 kilometra.
Kako bilo, neosporno je da su Romi u Općini Podturen živjeli najkasnije 1866., pa se čini da je njihova priča o nastarijem romskom naselju u Međimurju vjerovatno točna. Ako u Međimurju i postoji starije romsko naselje od Lončareva, onda se eventualno može raditi o par godina prednosti, ali to će tek trebati istražiti i potvrditi.
Kako citirati ovaj članak
Hrvatski povijesni portal · ISSN 1846-4432
Bunjac, B. (2008, 1. srpnja). Prvi Romi u Općini Podturen. Hrvatski povijesni portal. https://povijest.net/hpp/2008/prvi-romi-u-opcini-podturen/
Bilješka (fusnota)
Branimir Bunjac, “Prvi Romi u Općini Podturen,” Hrvatski povijesni portal, 1. srpnja 2008., https://povijest.net/hpp/2008/prvi-romi-u-opcini-podturen/.
Popis literature (bibliografija)
Bunjac, Branimir. “Prvi Romi u Općini Podturen.” Hrvatski povijesni portal, 1. srpnja 2008. https://povijest.net/hpp/2008/prvi-romi-u-opcini-podturen/.
BUNJAC, Branimir. Prvi Romi u Općini Podturen. In: Hrvatski povijesni portal [online]. 1. 7. 2008. [pristupljeno 20. 11. 2026.]. Dostupno na: https://povijest.net/hpp/2008/prvi-romi-u-opcini-podturen/



