Hrvatska himna u Jugoslaviji

Jeste li znali da je „Lijepa naša domovino” postala službena hrvatska himna dok je Hrvatska bila dio socijalističke Jugoslavije? Dogodilo se to 29. veljače 1972. godine, svega nekoliko mjeseci nakon slamanja Hrvatskog proljeća.

Preporučeno za osnovnu školu

„Lijepa naša” prije socijalističke Jugoslavije

Hrvatska himna nastala je mnogo prije stvaranja Jugoslavije. Antun Mihanović objavio je 1835. godine pjesmu „Horvatska domovina”, koja je poslije uglazbljena i postala poznata pod nazivom „Lijepa naša domovino”.

Tijekom 19. i prve polovice 20. stoljeća pjesma se izvodila na različitim hrvatskim svečanostima. Pjevala se i u Kraljevini Jugoslaviji, premda tada nije imala status zasebne službene državne himne.

Tijekom Drugoga svjetskog rata „Lijepa naša” bila je himna Nezavisne Države Hrvatske. Istodobno su je izvodili i hrvatski antifašisti. Primjerice, 1943. godine izvedena je na prvom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH).

Je li „Lijepa naša” bila zabranjena nakon 1945.?

Nakon Drugoga svjetskog rata Hrvatska je postala jedna od šest republika socijalističke Jugoslavije. Zajednička jugoslavenska himna bila je „Hej, Slaveni”, ali se „Lijepa naša” nastavila izvoditi u Hrvatskoj.

Pjevala se i svirala na svečanim događanjima, iako još nije bila službeno proglašena republičkom himnom. Izvođenje hrvatske himne tijekom socijalističkog razdoblja potvrđuju povijesni izvori.

Jedan zanimljiv primjer povezan je s radijskim programom. Radio-televizija Zagreb završavala je svoj program izvođenjem „Lijepe naše”. Taj je podatak 2020. godine potvrdio povjesničar Ivica Lučić na sjednici Programskog vijeća Hrvatske radiotelevizije.

Međutim, mogućnost izvođenja himne ovisila je i o okolnostima. Nacionalni simboli mogli su imati različito značenje na službenoj svečanosti i na političkom okupljanju koje je vlast smatrala protivničkim.

Hrvatska himna postaje službena 1972. godine

Krajem 1960-ih i početkom 1970-ih u Hrvatskoj se razvio reformski pokret poznat kao Hrvatsko proljeće. Njegovi sudionici tražili su veća prava Hrvatske unutar Jugoslavije, ravnopravniji gospodarski položaj i veću samostalnost u odlučivanju.

Jugoslavensko političko vodstvo zaustavilo je pokret u prosincu 1971. godine. Uslijedile su smjene hrvatskih političara, uhićenja i suđenja dijelu sudionika Hrvatskog proljeća.

Unatoč tome, 29. veljače 1972. godine „Lijepa naša domovino” ustavnim je amandmanom službeno proglašena himnom Socijalističke Republike Hrvatske.

Dvije godine poslije, 1974., novi Ustav SR Hrvatske ponovno je potvrdio hrvatsku himnu. Taj je Ustav Hrvatsku odredio kao nacionalnu državu hrvatskog naroda, unutar jugoslavenske federacije.

Hrvatska je bila jedina od šest jugoslavenskih republika koja je imala službeno utvrđenu vlastitu himnu.

Nacionalni simboli i političke slobode

Kako je moguće da je hrvatska himna dobila službeni status ubrzo nakon političkog obračuna sa sudionicima Hrvatskog proljeća?

Odgovor je povezan s uređenjem socijalističke Jugoslavije. Republike su imale vlastite ustave i određena obilježja državnosti. Istodobno je političku vlast nadzirala Komunistička partija, odnosno Savez komunista Jugoslavije, koji nije dopuštao slobodno višestranačko političko natjecanje.

Hrvatski nacionalni identitet bio je službeno priznat i mogao se izražavati. Ipak, političke aktivnosti povezane s nacionalnim pitanjima mogle su dovesti do sukoba s vlastima i kažnjavanja.

Zbog toga povijest hrvatske himne pokazuje da trebamo razlikovati nekoliko pitanja: je li neka pjesma bila dopuštena, kada se izvodila i kakve su političke posljedice pojedinci mogli imati zbog načina njezine uporabe.

„Lijepa naša domovino” ostala je službena himna SR Hrvatske do kraja socijalističkog razdoblja. Nakon demokratskih promjena njezin je status potvrđen Ustavom Republike Hrvatske iz 1990. godine.

Razmisli i odgovori

  1. Koji povijesni događaj iz 1943. godine pokazuje da su „Lijepu našu” izvodili i hrvatski antifašisti?
  2. Kada je „Lijepa naša domovino” prvi put službeno proglašena hrvatskom himnom?
  3. Kako objašnjavaš činjenicu da je Hrvatska dobila službenu himnu nekoliko mjeseci nakon slamanja Hrvatskog proljeća?
  4. Možemo li na temelju činjenice da se hrvatska himna javno izvodila zaključiti da u socijalističkoj Jugoslaviji nije bilo ograničavanja političkih sloboda? Obrazloži odgovor.

Izvori

Članak je namijenjen samostalnom čitanju učenika 8. razreda. Predviđen je za obradu ili produbljivanje teme Hrvatsko proljeće i položaj Hrvatske u socijalističkoj Jugoslaviji. Kurikulumski ishod: POV OŠ D.8.2. „Učenik analizira utjecaj ratova i revolucija na preobrazbu državnog uređenja u 20. i 21. stoljeću.” Razrada obuhvaća objašnjavanje položaja Hrvatske u drugoj Jugoslaviji i stvaranje samostalne Republike Hrvatske.

Kako citirati ovaj članak

Hrvatski povijesni portal · ISSN 1846-4432

Hajdarović, M. (2026, 14. studenoga). Hrvatska himna u Jugoslaviji. Hrvatski povijesni portal. https://povijest.net/hpp/2026/hrvatska-himna-u-jugoslaviji/

Miljenko Hajdarović
Miljenko Hajdarović

Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.

Članci: 762