Deklaracija ZAVNOH-a o ravnopravnosti

Kakvu je Hrvatsku najavljivao antifašistički pokret 1944. godine?

Dana 9. svibnja 1944. Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) donijelo je u Topuskom Deklaraciju o osnovnim pravima naroda i građana Demokratske Hrvatske. Dokument je nastao tijekom Trećeg zasjedanja ZAVNOH-a, na kojemu su utvrđeni temelji hrvatske državnosti unutar buduće federativne Jugoslavije.

Preporučeni sadržaj za učenike gimnazije

Deklaracija je u jedanaest točaka proglasila ravnopravnost hrvatskoga i srpskoga naroda te jednakost svih građana bez obzira na narodnost, rasu i vjeroispovijest. Nacionalnim manjinama priznata su prava na nacionalni život, a ženama jednaka prava kao muškarcima. Dokument je jamčio slobodu vjeroispovijesti, govora, tiska, okupljanja i udruživanja, osobnu i imovinsku sigurnost te pravo na obrazovanje.

Ravnopravnost nasuprot politici NDH

Odredbe Deklaracije bile su izravna suprotnost politici Nezavisne Države Hrvatske. Ustaške vlasti od 1941. provodile su rasne zakone, sustavne progone i genocid nad Srbima, Židovima i Romima. Antifašistički pokret nastojao je uspostaviti politički poredak u kojemu nacionalna ili vjerska pripadnost neće određivati građanska prava.

Posebno je bilo važno priznanje ravnopravnosti Hrvata i Srba. Time je ZAVNOH nastojao prevladati posljedice međunacionalnog nasilja i postaviti temelje zajedničke poslijeratne Hrvatske. Deklaracija je također predviđala opće i jednako izborno pravo za muškarce i žene starije od 18 godina, uz posebne odredbe za pripadnike partizanskih postrojbi.

Između proglašenih prava i političke stvarnosti

Deklaracija je nastala u ratnim okolnostima, kada ZAVNOH nije nadzirao cijeli hrvatski teritorij. Pojedina prava bila su ograničena interesima narodnooslobodilačke borbe, a dokument je predviđao i uskraćivanje političkih prava protivnicima pokreta.

Poslijeratni razvoj dodatno je pokazao razliku između proglašenih načela i njihove provedbe. Nakon 1945. komunističke vlasti uspostavile su jednostranački sustav, ograničile političke slobode i provodile represiju protiv stvarnih i pretpostavljenih protivnika.

Deklaracija iz Topuskog zato je važan izvor za razumijevanje političkoga programa hrvatskoga antifašističkog pokreta. Njezine odredbe pokazuju kakva su prava bila predviđena za stanovnike buduće Hrvatske, ali i koliko se ratna i poslijeratna stvarnost razlikovala od proglašenih načela.

Izvori i literatura

  • ZAVNOH (1944). Deklaracija o osnovnim pravima naroda i građana Demokratske Hrvatske, Topusko, 9. svibnja 1944.
  • Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Hrvatska enciklopedija, natuknice „Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske” i „Nezavisna Država Hrvatska”.

Kako citirati ovaj članak

Hrvatski povijesni portal · ISSN 1846-4432

Hajdarović, M. (2026, 11. studenoga). Deklaracija ZAVNOH-a o ravnopravnosti. Hrvatski povijesni portal. https://povijest.net/hpp/2026/deklaracija-zavnoh-a-o-ravnopravnosti/

Miljenko Hajdarović
Miljenko Hajdarović

Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.

Članci: 762