UN podržao „ispravljanje karte svijeta”
Opća skupština Ujedinjenih naroda 4. rujna 2026. velikom je većinom usvojila rezoluciju „Correct the Map”, kojom se potiče uporaba karata svijeta koje vjernije prikazuju stvarne odnose površina država i kontinenata. Za rezoluciju su glasale 164 države, šest ih je bilo suzdržano, a jedine su protiv bile Sjedinjene Američke Države.
Puni naziv dokumenta A/80/L.104 glasi „Correct the Map: Rebalancing global cartographic representation and promoting equitable representation of the world’s regions, particularly Africa” („Ispravimo kartu: ponovno uravnoteženje globalnog kartografskog prikaza i promicanje pravednog prikazivanja svjetskih regija, osobito Afrike”). Prijedlog je predvodio Togo uz potporu afričkih država i Afričke unije.
U središtu inicijative nalazi se kritika dugotrajne uporabe Mercatorove projekcije, koju je flamanski kartograf Gerardus Mercator izradio 1569. godine. Projekcija je bila iznimno korisna za pomorsku navigaciju jer čuva kutove i omogućuje prikaz smjera plovidbe ravnim linijama. Međutim, kada se koristi kao opća karta svijeta, znatno povećava područja udaljenija od ekvatora. Zbog toga, primjerice, Grenland na poznatim Mercatorovim kartama izgleda gotovo jednak Africi, premda je Afrika površinom približno 14 puta veća.
Rezolucija zato promiče uporabu projekcija jednakih površina, među kojima je Equal Earth (naslovna ilustracija), predstavljena 2018. godine. Takva projekcija nastoji sačuvati stvarne međusobne odnose površina kontinenata i država, pa Afrika na njoj zauzima znatno veći prostor nego na Mercatorovoj karti.
Nije riječ o zabrani Mercatorove projekcije
Odluka UN-a ne znači da će Mercatorova karta biti zabranjena niti da je proglašena „netočnom” za svaku namjenu. Rezolucija nije pravno obvezujuća, a njezini predlagatelji izričito naglašavaju da ne dovode u pitanje uporabu Mercatorove projekcije u pomorskoj i zračnoj navigaciji, za koju je i dalje prikladna. Cilj je prije svega potaknuti obrazovne ustanove, međunarodne organizacije, medije i digitalne platforme da pri prikazivanju cijeloga svijeta koriste karte koje vjernije prikazuju relativne površine.
Inicijativa Correct the Map pritom nije predstavljena samo kao tehničko kartografsko pitanje. Njezini zagovornici smatraju da način na koji stoljećima prikazujemo svijet utječe i na naše predodžbe o važnosti pojedinih prostora. U rezoluciji se upozorava na obrazovne, kulturne i kognitivne posljedice nerazmjernih kartografskih prikaza te na „simboličko umanjivanje” Afrike u globalnoj predodžbi svijeta. Togo je već najavio promjene u vlastitim školskim geografskim materijalima te namjerava poticati i druge države, međunarodne organizacije i tehnološke kompanije na širu uporabu projekcija jednakih površina.
Odluka Ujedinjenih naroda tako ponovno otvara pitanje koje je istodobno geografsko, povijesno i obrazovno: može li način na koji crtamo svijet utjecati i na način na koji ga zamišljamo?
