Pozdrav „Za dom spremni“ i danas se može čuti u javnosti, na koncertima, sportskim događanjima ili komemoracijama. Ponekad ga se predstavlja kao „stari hrvatski pozdrav“, a ponekad kao simbol Domovinskog rata. Međutim, da bismo razumjeli njegovo značenje, potrebno je pogledati kada se kao pozdrav pojavio, tko ga je koristio i s kakvom je politikom bio povezan.
Odakle potječe pozdrav?
Riječi poput „dom“, „domovina“ ili izraza „za dom“ mogu se pronaći u starijoj hrvatskoj književnosti, pjesmama i drugim tekstovima. To, međutim, nije isto što i pozdrav „Za dom spremni“.
Povijesni izvori ne potvrđuju da su se te tri riječi prije ustaškog pokreta koristile zajedno kao hrvatski pozdrav. Upravo se u okviru ustaškog pokreta početkom 1930-ih pojavljuje formulacija „Za dom spremni“. Ante Pavelić, vođa ustaškog pokreta, poslije je i sam opisivao kako je, tražeći poseban ustaški pozdrav, posegnuo za izrazima iz hrvatske prošlosti i oblikovao novi pozdrav. Najraniji poznati primjeri njegove uporabe kao ustaškog pozdrava potječu iz 1932. godine.
Zato postoji važna razlika: izraz „za dom“ stariji je od ustaškog pokreta, ali „Za dom spremni“ kao politički i vojni pozdrav nije stari hrvatski pozdrav.
Pozdrav Nezavisne Države Hrvatske
Nakon stvaranja Nezavisne Države Hrvatske (NDH) u travnju 1941. pozdrav „Za dom spremni“ postao je jedan od prepoznatljivih pozdrava ustaškog režima. Koristili su ga ustaški dužnosnici, pojavljivao se u govorima, službenim dokumentima, novinama i djelovanju ustaških organizacija. Slavko Kvaternik završio je njime proglas o uspostavi NDH 10. travnja 1941., a koristio ga je i Ante Pavelić.
To je važno zato što NDH nije bila samo hrvatska država koja je postojala tijekom Drugoga svjetskog rata. Bila je ustaška diktatura povezana s nacističkom Njemačkom i fašističkom Italijom. Ustaške su vlasti donosile rasne zakone i provodile progone, zatvaranja, protjerivanja i masovna ubojstva Srba, Židova, Roma te političkih protivnika. Pozdrav „Za dom spremni“ koristile su institucije upravo toga režima.
Zbog toga povijesno značenje nekog simbola ne određuje samo doslovno značenje njegovih riječi. Određuje ga i način na koji je taj simbol korišten.
A što je s Domovinskim ratom?
Pozdrav se ponovno pojavio početkom 1990-ih. Koristile su ga Hrvatske obrambene snage (HOS), oružane postrojbe povezane s Hrvatskom strankom prava, a bio je i dio njihova znakovlja.
Pripadnici HOS-a sudjelovali su u obrani Hrvatske tijekom Domovinskog rata i među njima je bilo poginulih hrvatskih branitelja. No ta činjenica ne mijenja povijesno podrijetlo samoga pozdrava.
Štoviše, pojedini istaknuti ljudi HOS-a poslije su otvoreno govorili da pozdrav nisu preuzeli zato što su vjerovali da je riječ o nekom starom hrvatskom običaju. Jedan od zapovjednika HOS-a, Ante Prkačin, 2017. izjavio je da je povezanost HOS-a s ustaškom tradicijom bila svjesna te da je upravo iz te tradicije preuzet i pozdrav.
Zato treba razlikovati dvije stvari: ulogu pojedinih pripadnika HOS-a u obrani Hrvatske i povijesno značenje simbola koji su koristili. Poštovanje prema braniteljima ne zahtijeva poricanje povijesti nekog simbola.
Zašto je pozdrav neprimjeren?
Problem nije u riječi „dom“. Problem nije ni u tome je li netko spreman braniti svoju domovinu. Problem je u tome što je puna formulacija „Za dom spremni“ postala pozdrav ustaškog pokreta i režima NDH.
Pod tim je pozdravom djelovala vlast koja je ljude dijelila prema nacionalnosti, vjeri i „rasi“, oduzimala im prava te ih zatvarala i ubijala. Zato javna uporaba tog pozdrava ne može biti odvojena od njegove povijesti.
Ponekad se tvrdi da pozdrav danas može imati potpuno novo značenje jer je korišten i tijekom Domovinskog rata. Povijest, međutim, ne funkcionira tako da novija uporaba jednostavno izbriše stariju. Simbol može tijekom vremena dobiti dodatna značenja, ali njegovo dokumentirano podrijetlo ostaje dio njegova značenja. Upravo zato je poznavanje povijesnog konteksta važno. Kada susretnemo politički simbol, slogan ili pozdrav, nije dovoljno pitati samo „Što te riječi doslovno znače?“ Potrebno je pitati i:
Tko ih je koristio? Kada? U koju svrhu? I što su te riječi značile ljudima koji su živjeli u tom vremenu?
U slučaju pozdrava „Za dom spremni“ povijesni izvori daju prilično jasan odgovor: riječ je o pozdravu oblikovanom unutar ustaškog pokreta, korištenom kao simbol ustaške vlasti i NDH. Njegova uporaba tijekom Domovinskog rata dio je njegove kasnije povijesti, ali ne mijenja njegovo izvorište.
