Što nam govore o nacionalnom identitetu u Jugoslaviji govore televizijska anketa i popis stanovništva?

Jesu li se građani Socijalističke Republike Hrvatske 1971. godine mogli javno izjašnjavati kao Hrvati i što nam dostupni izvori govore o granicama slobode nacionalnog izražavanja? Materijal polazi od televizijske ankete snimljene uoči popisa stanovništva 1971. godine.

Preporučeni sadržaj za učenike gimnazije

Televizijska anketa prikazuje izjave nekoliko osoba. Popis stanovništva donosi podatke prikupljene od milijuna stanovnika Jugoslavije.

Tablica A. Stanovništvo SFR Jugoslavije prema nacionalnom izjašnjavanju 1971.

Nacionalna ili popisna kategorijaBroj stanovnikaUdio u SFRJ
Srbi8.143.24639,68 %
Hrvati4.526.78222,06 %
Muslimani u smislu narodnosti1.729.9328,43 %
Slovenci1.678.0328,18 %
Albanci1.309.5236,38 %
Makedonci1.194.7845,82 %
Crnogorci508.8432,48 %
Izjasnili se kao Jugoslaveni273.0771,33 %

Ukupno stanovnika SFR Jugoslavije: 20.522.972.

Izvor: Savezni zavod za statistiku, Jugoslavija 1918.–1988., Statistički godišnjak, Beograd, 1989., tablica 3-9. Prikazane su odabrane kategorije, pa zbroj redaka nije jednak ukupnom stanovništvu. Postotci su zaokruženi.

Tablica B. Stanovništvo SR Hrvatske prema nacionalnom izjašnjavanju 1971.

Nacionalna ili popisna kategorijaBroj stanovnikaUdio u SR Hrvatskoj
Hrvati3.513.64779,38 %
Srbi626.78914,16 %
Izjasnili se kao Jugoslaveni84.1181,90 %
Nisu se nacionalno izjasnili15.7980,36 %

Ukupno stanovnika SR Hrvatske: 4.426.221.

Izvor: Savezni zavod za statistiku, Jugoslavija 1918.–1988., tablica 3-10; Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Statistička izvješća 1469, 2013., tablica 1. Prikazane su odabrane kategorije.

Napomena o popisnim kategorijama: U popisu 1971. izjašnjavanje kao „Jugoslaven” obrađivano je kao zasebna kategorija unutar skupine osoba koje se nisu nacionalno izjasnile u smislu određene narodnosti. Izraz „Muslimani u smislu narodnosti” tada je bio službeni naziv nacionalne kategorije i nije označavao sve pripadnike islamske vjeroispovijesti.

Što nam govore brojke?

  1. Koliko se stanovnika cijele Jugoslavije izjasnilo kao Hrvati?
  2. Koliki je udio Hrvata u stanovništvu SR Hrvatske, a koliki u ukupnom stanovništvu SFRJ?
  3. Koliko se stanovnika SR Hrvatske izjasnilo kao Jugoslaveni? Je li taj broj veći ili manji od broja stanovnika koji su se izjasnili kao Hrvati?
  4. Usporedi rezultate popisa s odgovorima u televizijskoj anketi. Koje sličnosti uočavaš?
  5. Što popisni podatci govore o službenom evidentiranju hrvatske narodnosti? Što iz njih ne možemo utvrditi o osobnim iskustvima građana?

Kako se smjelo izjašnjavati?

Članak 41. Ustava SFRJ iz 1963. godine jamčio je slobodu izražavanja narodnosti, kulture i uporabe vlastitog jezika. Građanin također nije bio obvezan izjasniti se kojoj narodnosti pripada.

U popisu 1971. građani su se mogli izjasniti kao pripadnici pojedinih naroda, kao Jugoslaveni ili se nisu morali nacionalno izjasniti. Postojale su i regionalne pripadnosti, primjerice Dalmatinac ili Istranin. U SR Hrvatskoj popisivači su morali objasniti da regionalna pripadnost nije odgovor o narodnosti. Ako bi osoba ustrajala na takvom odgovoru, bila bi evidentirana među osobama koje se nisu nacionalno izjasnile.

Povijesni kontekst: Hrvatsko proljeće

Televizijska anketa nastala je u razdoblju Hrvatskog proljeća, reformnog pokreta koji se posebno razvio krajem 1960-ih i tijekom 1971. godine. U javnosti se raspravljalo o položaju Hrvatske u Jugoslaviji, gospodarskim odnosima među republikama, hrvatskom jeziku i nacionalnim pravima.

Krajem 1971. jugoslavensko političko vodstvo zaustavilo je reformni pokret. Nakon sastanka u Karađorđevu, 1. i 2. prosinca 1971., uslijedile su smjene, uhićenja i suđenja pojedinim sudionicima Hrvatskog proljeća. Ograničena je sloboda političkog djelovanja, a proces liberalizacije medija bio je prekinut.

Jeste li znali da je „Lijepa naša domovino” postala službena hrvatska himna dok je Hrvatska bila dio socijalističke Jugoslavije? Dogodilo se to 29. veljače 1972. godine, svega nekoliko mjeseci nakon slamanja Hrvatskog proljeća. Doznaj detalje.

Materijal je usklađen s ishodom POV SŠ D.4.2. „Učenik prosuđuje nastanak i nestanak dviju jugoslavenskih država kao i stvaranje samostalne i demokratske Hrvatske.” Kurikulum izričito obuhvaća političke i nacionalne sukobe u drugoj jugoslavenskoj državi te Hrvatsko proljeće.

Kako citirati ovaj članak

Hrvatski povijesni portal · ISSN 1846-4432

Hajdarović, M. (2026, 14. studenoga). Što nam govore o nacionalnom identitetu u Jugoslaviji govore televizijska anketa i popis stanovništva? Hrvatski povijesni portal. https://povijest.net/hpp/2026/sto-nam-govore-o-nacionalnom-identitetu-u-jugoslaviji-govore-televizijska-anketa-i-popis-stanovnistva/

Miljenko Hajdarović
Miljenko Hajdarović

Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.

Članci: 762