

Sklavinije i Bizantska Dalmacija u 10. stoljeću
Osnovne informacije i interaktivna karta
Tijekom ranoga srednjeg vijeka na istočnoj obali Jadrana i u njezinu zaleđu oblikovalo se nekoliko slavenskih političkih zajednica. Bizantski su pisci za područja naseljena Slavenima upotrebljavali naziv sklavinije. Njima su upravljali lokalni vladari, a njihov se teritorij tijekom vremena mijenjao.

Na karti su prikazane Hrvatska, Paganija (Neretvanska kneževina), Zahumlje, Travunija i Duklja. Uz njih su postojali dalmatinski gradovi i otoci koji su priznavali vlast Bizantskog Carstva. Među njima su bili Zadar, Split, Trogir, Dubrovnik i Kotor. Ti su gradovi održavali trgovačke, političke i crkvene veze sa slavenskim zaleđem.
Karta prikazuje približno stanje u 10. stoljeću (oko 950. g.). Izrađena je ponajprije prema podatcima bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz djela O upravljanju Carstvom. U tom su djelu opisani položaji pojedinih zajednica, njihove susjedne zemlje, gradovi i rijeke.
Granice na karti približne su. Srednjovjekovni izvori ne omogućuju njihovo potpuno precizno određivanje, osobito u planinskoj unutrašnjosti. Zato kartu promatraj kao povijesnu rekonstrukciju nastalu usporedbom sačuvanih izvora.
Istraži kartu: Pronađi pet slavenskih političkih zajednica, usporedi njihov položaj s bizantskim gradovima i razmisli kako su rijeke, planine i Jadransko more utjecali na njihove međusobne odnose.
Hrvatska
Od Cetine na jugu prema Istri, približno do Labina; u zaleđu obuhvaća područja Knina, Livna, Imotskoga i drugih županija. Pouzdanost podataka je visoka za obalne orijentire, niža za unutrašnjost.
Paganija
Između rijeka Cetine i Neretve, uključujući Makarsko primorje i otoke Brač, Hvar, Korčulu i Mljet. Pouzdanost je visoka za osnovni obalni prostor.
Zahumlje
Od Neretve do dubrovačkoga područja, uključujući Ston i dio današnje Hercegovine. Pouzdanost granica je visoka za obalni okvir, srednja za zaleđe.
Travunija
Između Dubrovnika i Kotora, uključujući Konavle i područje Trebinja. Pouzdanost granica je visoka za obalni okvir, srednja za zaleđe.
Duklja
Prostor južno od Kotora, oko današnjega Bara, Ulcinja i Skadarskoga jezera, s nejasnim rubovima prema unutrašnjosti. Pouzdanost granica je srednja za opći položaj, niska za pojedine granice.
Kotor
Oko 950. godine pripadao je Bizantskoj Dalmaciji, zadržavajući lokalnu samoupravu i veze sa slavenskim zaleđem.
Dubrovnik
Bio je pod bizantskim vrhovništvom, s razvijenom gradskom samoupravom i političkim odnosima sa susjednim Zahumljem i Travunijom.
Split
Pripadao je Bizantskoj Dalmaciji, ali je održavao bliske crkvene i gospodarske odnose s Hrvatskim Kraljevstvom.
Trogir
Bio je bizantski grad s lokalnom upravom, okružen područjima pod vlašću hrvatskih vladara.
Zadar
Bio je upravno središte bizantske teme Dalmacije i sjedište stratega, carskoga upravitelja te pokrajine.

Doznaj više o tome kako se danas određuju granice i što je bilo s granicama u antičko doba i u srednjem vijeku. Tekst za gimnazijalce je dostupan na ovoj poveznici.
Kako citirati ovaj članak
Hrvatski povijesni portal · ISSN 1846-4432
Hajdarović, M. (2026, 15. studenoga). Sklavinije i Bizantska Dalmacija u 10. stoljeću. Hrvatski povijesni portal. https://povijest.net/hpp/2026/sklavinije-i-bizantska-dalmacija-u-10-stoljecu/
Bilješka (fusnota)
Miljenko Hajdarović, “Sklavinije i Bizantska Dalmacija u 10. stoljeću,” Hrvatski povijesni portal, 15. studenoga 2026., https://povijest.net/hpp/2026/sklavinije-i-bizantska-dalmacija-u-10-stoljecu/.
Popis literature (bibliografija)
Hajdarović, Miljenko. “Sklavinije i Bizantska Dalmacija u 10. stoljeću.” Hrvatski povijesni portal, 15. studenoga 2026. https://povijest.net/hpp/2026/sklavinije-i-bizantska-dalmacija-u-10-stoljecu/.
HAJDAROVIĆ, Miljenko. Sklavinije i Bizantska Dalmacija u 10. stoljeću. In: Hrvatski povijesni portal [online]. 15. 11. 2026. [pristupljeno 20. 11. 2026.]. Dostupno na: https://povijest.net/hpp/2026/sklavinije-i-bizantska-dalmacija-u-10-stoljecu/



