Johannes Gutenberg s pravom zauzima važno mjesto u povijesti europske knjige. Problem nastaje kada praktičnu školsku bilješku „Gutenberg je izumio tisak” pretvorimo u doslovnu tvrdnju o svjetskoj povijesti tehnologije. Tisak je postojao stoljećima prije Gutenberga, pomična slova također, a pomična metalna slova bila su u uporabi u Koreji više od dva stoljeća prije njegove radionice u Mainzu. Preciznije je zato pitati ne tko je „izumio tisak”, nego što je točno izumljeno, gdje i u kojem tehnološkom sustavu.
Kratak odgovor: Gutenberg nije bio prvi
Ako pod tiskom mislimo na umnožavanje teksta s izrađene matrice, najstarije poznate tradicije vode prema Kini. Tisak drvenim pločama na papiru razvijen je ondje stoljećima prije 15. stoljeća. Poznata kineska Dijamantna sutra iz 868. najstarija je cjelovito sačuvana tiskana knjiga s pouzdanim datumom (British Library, 2025).
Ako pod izumom mislimo na pomična slova, kineski majstor Bi Sheng sredinom 11. stoljeća razvio je sustav pojedinačnih znakova od pečene gline koji su se mogli slagati, rastavljati i ponovno upotrebljavati. U Koreji se početkom 13. stoljeća pojavljuje lijevani metalni pomični slog. Izvori bilježe njegovu uporabu oko 1234., a Jikji, tiskan 1377. u hramu Heungdeok-sa u Cheongjuu, najstarija je danas sačuvana knjiga tiskana pomičnim metalnim slovima (The Metropolitan Museum of Art, 2000; UNESCO, n.d.).
| Vrijeme i prostor | Tehnologija | Zašto je važno |
| Kina, oko 7.–9. st. | Tisak drvenim pločama | Omogućuje serijsko umnožavanje teksta; Dijamantna sutra datirana je 868. |
| Kina, oko 1040. | Bi Sheng – pomična slova od pečene gline | Ideja sastavljanja stranice od ponovno uporabivih pojedinačnih znakova. |
| Koreja, rano 13. st.; Jikji 1377. | Pomična metalna slova | Najstarija poznata tradicija lijevanoga metalnog pomičnog sloga; Jikji je najstariji sačuvani primjer. |
| Mainz, oko 1450.–1455. | Gutenbergov europski tiskarski sustav | Pomični metalni slog, postupak lijevanja, odgovarajuća tinta i mehanička preša tvore vrlo učinkovit sustav za europsko tržište knjige. |
Što je onda učinio Gutenberg?
Gutenbergovu važnost ne treba umanjivati da bismo ispravili eurocentričnu sliku. Njegov doprinos bio je u razvoju praktičnoga i vrlo učinkovitoga sustava tiskanja u zapadnoj Europi. U Mainzu je sredinom 15. stoljeća usavršio proizvodnju ujednačenih metalnih slova i njihovo slaganje, prilagodio tintu radu s metalom te povezao postupak s mehaničkom prešom. Rezultat nije bila samo nova naprava nego proizvodni sustav koji je omogućio brzo umnožavanje gotovo istovjetnih primjeraka teksta.
Važan je i kulturni kontekst. Latinično pismo zahtijeva daleko manji broj osnovnih znakova od kineskoga pisma. Tehnologija pomičnih slova zato je u europskom abecednom sustavu bila posebno pogodna za brzo slaganje različitih tekstova.
A Gutenbergova Biblija?
Gutenbergova Biblija nije prva tiskana knjiga na svijetu. Nije ni prvi tekst ikada otisnut pomičnim metalnim slovima. Precizniji opis bio bi da je to prva velika knjiga tiskana u zapadnoj Europi pomičnim metalnim slovima. Nastala je u Mainzu 1454./1455., vjerojatno u nakladi do približno 180 primjeraka. Bila je iznimno ambiciozan projekt: veliki format, više od tisuću stranica, dva stupca teksta i najčešće 42 retka po stranici. Ujedno je pokazala da nova tehnologija može proizvesti knjigu koja se kvalitetom može mjeriti s najuglednijim rukopisima svojega vremena.
Što govore hrvatski udžbenici za 6. razred?
Tema pripada obveznom sadržaju domene Znanost i tehnologija. Razrada kurikuluma za 6. razred među primjerima tehnološkoga napretka navodi „izum tiska” i povezuje ga s ishodom POV OŠ C.6.1., odnosno objašnjavanjem utjecaja znanosti, izuma i tehnologije na razvoj društva. Kurikulum pritom ne zahtijeva tvrdnju da je Gutenberg bio prvi izumitelj tiska u svjetskim razmjerima, pa postoji dovoljno prostora za precizniju globalnu perspektivu (Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2019).
Četiri odobrena udžbenika taj sadržaj oblikuju različito:
Povijest 6 (Alfa, str. 185): govori o „izumu tiska” sredinom 15. stoljeća kao Gutenbergovu revolucionarnom izumu te navodi da je došao na ideju metalnih „pokretnih slova”. Bibliju opisuje kao prvu europsku tiskanu knjigu.
Moja povijest 6 (Alka script, str. 133): navodi da je Gutenberg sredinom 15. stoljeća izumio tiskarski stroj s pomičnim slovima i da je 1455. na njemu tiskao Bibliju.
Klio 6 (Školska knjiga, str. 179): tiskarski stroj izravno pripisuje Gutenbergu i Bibliju iz 1455. označuje kao prvu tiskanu knjigu.
Vremeplov 6 (Profil Klett, str. 124): upotrebljava oprezniju formulaciju: Gutenberg je sredinom 15. stoljeća „usavršio tiskarski stroj s pomičnim slovima”; uz tekst prikazuje Gutenbergovu Bibliju i njezin utjecaj na širenje znanja.
Razlike nisu beznačajne. Glagoli poput „izumio” i „usavršio” učenicima nude različitu povijesnu sliku. Prva formulacija lako stvara dojam jednoga genijalnog izumitelja koji iz ničega stvara novu tehnologiju. Druga otvara prostor za razumijevanje inovacije kao procesa u kojem se postojeća znanja, materijali i potrebe povezuju u novo rješenje.
Predložena formulacija za učenike: „Tisak se razvio u istočnoj Aziji stoljećima prije Gutenberga. U Kini su korištene drvene tiskarske ploče i pomična slova, a u Koreji pomična metalna slova. Gutenberg je sredinom 15. stoljeća u Europi razvio i usavršio vrlo učinkovit sustav tiskanja pomičnim metalnim slovima, čije je širenje snažno promijenilo proizvodnju i dostupnost knjiga.”
Takav pristup dobro koristi i tehničke koncepte kontinuiteta i promjene te usporedbe i sučeljavanja. Učenici mogu usporediti tehnologije i pitati zašto slična ideja u različitim društvima nije imala jednake posljedice. Jednako je korisno pitanje što uopće znači „izumiti”: osmisliti ideju, prvi je primijeniti, tehnički je poboljšati ili stvoriti sustav koji mijenja društvo? Upravo tu poznata priča o Gutenbergu postaje mnogo vredniji primjer povijesnog mišljenja od jednostavne činjenice za pamćenje.
Izvori i literatura
- Birin, A., Deković, D., i Šarlija, T. (2024). Povijest 6 (4. izd.). Alfa.
- Brdal, Ž., Madunić Kaniški, M., i Rajković, T. (2024). Klio 6 (3. izd.). Školska knjiga.
- British Library. (2025). Life in Ancient Dunhuang: Large print guide. https://idp.bl.uk/wp-content/uploads/2025/01/BL.SR_.Large_.Print_.Guide_.V3.pdf
- Gambiraža Knez, A., Hajdarović, M., Kujundžić, M., i Labor, Š. (2020). Vremeplov 6. Profil Klett.
- Jugo-Superina, D., i Malbaša-Kovačić, N. (2020). Moja povijest 6. Alka script.
- Library of Congress. (2025). The Gutenberg Bible at the Library of Congress: A resource guide. https://guides.loc.gov/gutenberg
- Ministarstvo znanosti i obrazovanja. (2019). Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Povijest za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj. Narodne novine, 27/2019.
- The Metropolitan Museum of Art. (2000). The arts of Korea: A resource for educators. https://resources.metmuseum.org/resources/metpublications/pdf/The_Arts_of_Korea_A_Resource_for_Educators.pdf
- The Metropolitan Museum of Art. (2012). The printed image in China, 8th–21st century. https://www.metmuseum.org/exhibitions/listings/2012/printed-image-in-china
- UNESCO. (n.d.). Baegun hwasang chorok buljo jikji simche yojeol (vol. II). Memory of the World. https://www.unesco.org/en/memory-world/baegun-hwasang-chorok-buljo-jikji-simche-yojeol-volii-second-volume-anthology-great-buddhist-priests
