Američki filmski žurnal Everybody Joins US War Effort prikazuje ratnu mobilizaciju Sjedinjenih Američkih Država kao zajednički napor vojske, industrije, popularne kulture i građana. U nekoliko minuta izmjenjuju se prizori holivudskih zvijezda, tvorničkih pogona, proizvodnje oružja i savezničkih zračnih napada, pri čemu se postupno oblikuje jasna poruka: pobjeda u ratu ne ovisi samo o vojnicima na bojištu, nego o sudjelovanju čitavoga društva.
Upravo zato ovaj filmski zapis može biti zanimljiv izvor za nastavu Povijesti. Osim što učenicima omogućuje neposredniji uvid u pojedine aspekte američkih ratnih napora, otvara prostor za analizu propagande, ratnoga gospodarstva, odnosa popularne kulture i politike te načina na koji filmski medij oblikuje sliku rata. Žurnal je podijeljen u tri tematska dijela. Sva tri dijela transkribirana su i opremljena hrvatskim titlovima.
Hollywood u službi ratne mobilizacije
Prvi dio povezan je s događajem poznatim kao Hollywood Victory Caravan, turnejom holivudskih zvijezda koja je 26. travnja 1942. krenula iz Los Angelesa. Poznati glumci i druge javne osobe putovali su Sjedinjenim Državama kako bi privukli pozornost javnosti i potaknuli građane na kupnju ratnih obveznica.
U ratnim kampanjama sudjelovale su brojne poznate osobe, među njima Irene Dunne, Hedy Lamarr, Jimmy Stewart, Tyrone Power i Clark Gable. Neki su svoje sudjelovanje ostvarivali prvenstveno kroz javne nastupe i promidžbu ratnih obveznica, dok su se drugi izravno priključili oružanim snagama. Jimmy Stewart postao je časnik američkoga ratnog zrakoplovstva, a boksač Joe Louis služio je u američkoj vojsci.
Za nastavu je posebno korisno promatrati ovaj dio kao primjer povezivanja popularne kulture, propagande i društvene mobilizacije. Učenici mogu analizirati zašto su vlasti koristile slavne osobe, kakav je učinak njihova sudjelovanja mogao imati na publiku te na koji se način popularnost pojedinca pretvara u sredstvo političkoga i društvenoga utjecaja.
Važan trag za takvu analizu daje i poruka iz samoga filma: „U demokratskoj Americi svi daju svoj doprinos.“
Ta rečenica nije samo opis ratne svakodnevice. Ona izražava poželjnu sliku američkoga društva i publici sugerira kakvo se ponašanje od građana očekuje. Time se otvara mogućnost razgovora o propagandi kao procesu koji ne prenosi samo informacije, nego nastoji oblikovati stavove, emocije i ponašanje publike.
Od civilne industrije do ratne proizvodnje
Drugi dio žurnala premješta pozornost s popularne kulture na gospodarstvo i industriju. Američka ratna mobilizacija zahtijevala je brzu prilagodbu proizvodnje, pa su tvornice koje su prije rata proizvodile civilne proizvode preusmjeravane na potrebe vojske.
U filmskom isječku prikazuje se, među ostalim, proizvodnja protuzračnih topova Bofors. Takav prizor omogućuje učenicima da ratnu ekonomiju ne promatraju samo kroz brojke i količine proizvedenoga oružja, nego kao proces u kojemu se mijenjaju proizvodni pogoni, organizacija rada, tehnologija i prioriteti gospodarstva.
Film pritom tvornicu ne prikazuje kao neutralan prostor proizvodnje. Strojevi, radnici i serijska proizvodnja postaju dio šire priče o američkoj snazi i sposobnosti države da vlastite gospodarske kapacitete stavi u službu rata. Upravo je zato ovaj kratki isječak pogodan za povezivanje gospodarske povijesti sa znanstveno-tehnološkom domenom i pitanjem odnosa industrijske proizvodnje i vojne moći.
Za rad s učenicima može se postaviti jednostavno, ali interpretacijski zahtjevno pitanje: što bi gledatelj trebao zaključiti nakon što vidi organiziranu i masovnu proizvodnju oružja?
Takvo pitanje pomiče aktivnost od prepoznavanja sadržaja prema analizi poruke izvora.
Za nastavnike koji ovaj filmski izvor žele neposredno uključiti u nastavu pripremljena je titlovana verzija drugoga dijela zajedno s pitanjima i zadatkom za učenike. | Dostupno na ovoj poveznici
Rat iz perspektive bombardera
Treći dio žurnala vodi gledatelja iz tvornice prema europskom bojištu. Prikazuju se američki i britanski bombarderi koji izvode dnevne i noćne napade na ciljeve u okupiranoj Francuskoj i Njemačkoj, uključujući tvornice streljiva i luke.
Posebno su upečatljive snimke nastale kamerama postavljenima na bombardere. Takva perspektiva stvara snažan dojam neposrednosti, ali istodobno ograničava ono što gledatelj vidi. Iz zraka se vide ciljevi, eksplozije i rezultati bombardiranja, dok ljudi na zemlji uglavnom ostaju izvan kadra.
Za nastavu je upravo to važna točka analize. Učenike možemo usmjeriti na razliku između pitanja što izvor pokazuje i što nam izvor ne omogućuje vidjeti. Filmski zapis tako postaje polazište za razgovor o perspektivi, selekciji informacija i granicama pojedinoga povijesnog izvora.
Umjesto da snimku koristimo samo kao ilustraciju savezničkoga bombardiranja, moguće ju je upotrijebiti za razvoj složenijega povijesnog mišljenja. Učenici mogu promatrati način na koji se vojna operacija prikazuje publici, što se naglašava kao uspjeh te kako perspektiva kamere utječe na naše razumijevanje događaja.
Za ovaj je dio također pripremljena titlovana verzija videosnimke s pitanjima i zadatkom za rad učenika. | Dostupno na ovoj poveznici
Jedan filmski žurnal, tri razine ratne mobilizacije
Promatraju li se tri dijela zajedno, postaje vidljiva prilično dosljedna struktura žurnala. U prvome dijelu mobilizira se javnost kroz popularnu kulturu i slavne osobe. U drugome se prikazuje mobilizacija gospodarstva i industrije, dok treći dio pokazuje vojnu primjenu tako stvorenih resursa. Takav slijed žurnal pretvara u više od zbirke kratkih ratnih vijesti. Pred gledateljem se oblikuje slika društva u kojemu različiti akteri – glumci, građani, radnici, industrija i vojska – djeluju prema zajedničkome cilju.
Za nastavu Povijesti upravo je ta konstrukcija možda najzanimljivija. Žurnal možemo koristiti kao izvor za proučavanje ratne mobilizacije, ali istodobno i kao primjer načina na koji propaganda pojednostavljuje složenu društvenu stvarnost i pretvara je u jasnu, uvjerljivu priču. Zato završno pitanje za učenike ne mora biti usmjereno samo na sadržaj prikazanoga filma. Mnogo je produktivnije pitati:
Kakvu sliku američkoga društva ovaj filmski žurnal želi ostaviti svojoj publici i na koji način tu sliku gradi?
Takvo pitanje povezuje sadržaj Drugoga svjetskog rata s radom na povijesnom izvoru, povijesnom perspektivom i kritičkim čitanjem audiovizualnih medija.
