Znanstvenici su po prvi put sekvencirali potpuni genom staroegipatskog čovjeka iz razdoblja Starog kraljevstva – i rekonstruirali njegov mogući izgled. Riječ je o senzacionalnom otkriću objavljenom u časopisu Nature, koje pomiče granice dosadašnjih saznanja o stanovništvu drevnog Egipta.
Reklame se ne prikazuju članovima Clionaut Akademije:
Muškarac je živio prije između 2855. i 2570. pr. Kr., u vrijeme kada su građene prve piramide. Njegovo iznenađujuće dobro očuvano tijelo pronađeno je još 1902. u pogrebnoj posudi u nekropoli Nuwayrat, a danas se čuva u Liverpoolu. Zahvaljujući izuzetno očuvanom zubnom tkivu, znanstvenici su uspjeli izolirati cjeloviti genom – najstariji te vrste s egipatskog tla.
Sekvenciranje je otkrilo da je oko 80 % genetske baštine ovog muškarca povezano s neolitičkim stanovništvom sjeverne Afrike, dok ostatak dolazi iz područja današnjeg Bliskog istoka (Mezopotamija, Iran, istočna Turska). Odsutnost podataka o podsaharskom i istočnoafričkom podrijetlu u ovom slučaju upućuje na regionalnu specifičnost, ali i na potrebu daljnjih istraživanja.
Na temelju kostura izrađena je i forenzička rekonstrukcija njegova lica, no u neutralnim tonovima, kako bi se izbjegle spekulacije o boji kože i kose. Lice pripada muškarcu srednjih do starijih godina, vjerojatno lončaru, što potvrđuju tragovi trošenja zglobova i karakteristične promjene u kralježnici. Poseban simbolizam krije se u činjenici da je bio pokopan u keramičkoj posudi – možda povezano s njegovim zanimanjem.
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
