Sedmi broj časopisa Poučavanje Povijesti dostupan je za preuzimanje

U sedmom broju stručnog časopisa Poučavanje povijesti okupljeni su tekstovi koji vrlo jasno pokazuju u kojem se smjeru danas kreće poučavanje povijesti u Hrvatskoj: prema većoj profesionalnoj autonomiji, kritičkom mišljenju, metodološkoj raznolikosti i otvorenom dijalogu s društvom. Broj povezuje aktualne stručne rasprave, primjere dobre prakse iz učionice, projekte, eseje i znanstveno-stručne radove, s posebnom tematskom cjelinom posvećenom obljetnicama, godišnjicama i blagdanskim sadržajima u nastavi povijesti. Riječ je o broju koji se može čitati linearno, ali i koristiti selektivno – kao konkretan metodički resurs, inspiracija ili poticaj za raspravu u zbornici i učionici.

U nastavku donosimo kratak, pregledan prikaz svih tekstova objavljenih u ovom broju.

Vijesti

Projekt STAND UP u punom zamahu – Miljenko Hajdarović

Prvi tekst ovoga broja donosi pregled međunarodnog projekta STAND UP, usmjerenog na poučavanje Holokausta i ljudskih prava kroz usmenu povijest. Autor jasno pokazuje kako se svjedočanstva iz arhiva USHMM-a metodološki prilagođavaju radu u učionici te zašto je emocionalna i etička dimenzija učenja ključna za razvoj građanskih kompetencija učenika.

Stručni članci

Križni put udžbenika Povijesti – Miljenko Hajdarović

Opsežan i analitički snažan članak koji rekonstruira proces zabrane gimnazijskog udžbenika Zašto je povijest važna? 4. Kroz dokumente, pravni okvir i analizu medijskog diskursa autor otvara važno pitanje političkih pritisaka na obrazovni sustav, autonomije struke i granica institucionalne moći.

Dobre metode poučavanja #7: Tehnike za stvaranje ideja u nastavi #1 – Valentina Milohanić

Praktično usmjeren tekst koji nudi niz konkretnih tehnika za poticanje ideja i kreativnog mišljenja u nastavi. Autorica ih jasno povezuje s nastavnim ciljevima i pokazuje kako se mogu primijeniti u različitim razredima i temama.

Manifestacija „Rimski dani u Vinkovcima” u projektnoj nastavi Poljoprivredno-šumarske škole Vinkovci – Ružica Lenđer

Primjer dobre prakse koji pokazuje kako se lokalna baština i javna manifestacija mogu pretvoriti u smislen projektni rad. Tekst je osobito koristan nastavnicima koji žele povezati povijest s lokalnom zajednicom i strukovnim obrazovanjem.

Kako povijest postaje zabavna? Od ideje do igre – kreativni pristupi učenju – Zdenka Biliškov, Katarina Kokan, Antonela Bakić

Autorice prikazuju kako se povijesni sadržaji mogu transformirati u igre i kreativne aktivnosti bez gubitka stručnosti. Naglasak je na motivaciji učenika, timskom radu i učenju kroz iskustvo.

Zanimljiva i motivirajuća izvanučionička nastava pomoću aplikacije „Actionbound” – Ružica Lenđer

Tekst donosi konkretne prijedloge za korištenje digitalne aplikacije u terenskoj i izvanučioničkoj nastavi. Posebno je vrijedan zbog jasnog opisa pripreme, provedbe i pedagoških učinaka aktivnosti.

„Svakog tjedna utvrda jedna” – projekt istraživanja utvrda Sisačko-moslavačke županije – Lucijan Vesely

Projektni pristup koji spaja lokalnu povijest, istraživački rad i kontinuirano učenje. Autor pokazuje kako dugoročniji projekti mogu razvijati povijesne vještine i osjećaj prostorne pripadnosti.

Međupredmetna suradnja u projektima „Higijena kroz vrijeme” i „Kruh kroz povijest” – Ružica Lenđer

Primjer međupredmetne suradnje koji jasno ilustrira kako se povijest može povezati s biologijom, tehnikom i svakodnevnim životom. Tekst je osobito primjenjiv u razrednoj i predmetnoj nastavi.

Utjecaj umjetne inteligencije na dominantne pedagoške modele – Miljenko Hajdarović, Gordana Ramuščak

Analitički članak koji propituje kako razvoj umjetne inteligencije mijenja tradicionalne pedagoške modele. Autori nude uravnotežen pogled – između potencijala AI-alata i nužnosti očuvanja kritičke, etičke dimenzije obrazovanja.

Tema broja: Obljetnice, godišnjice i božićni praznici u nastavi povijesti

Blagdani i spomendani – važne obljetnice iz povijesti Hrvatske – Valentina Milohanić

Pregled hrvatskih povijesnih blagdana i obljetnica s jasnim metodičkim prijedlozima kako ih obraditi u nastavi, izbjegavajući formalizam i prigodničarstvo.

Učimo iz svjetla prošlosti – Nikola Slunjski, Bruno Bogović

Autori nude promišljen pristup radu s obljetnicama, naglašavajući refleksiju, vrijednosti i povezivanje prošlosti sa suvremenim društvenim pitanjima.

Projektni tjedan povodom 1100 godina hrvatskog kraljevstva – Valerija Jakupec-Zvonar

Detaljan prikaz interdisciplinarnog projektnog tjedna koji može poslužiti kao model za slične školske inicijative, s jasnim naglaskom na suradnju i aktivno učenje.

Kolumne

Digitalna humanistika: Pripovijedanje povijesti u doba umjetne inteligencije – Miljenko Hajdarović

Kolumna koja promišlja kako se povijesne priče mijenjaju u digitalnom okruženju i što to znači za povjesničare i nastavnike. Tekst otvara važna pitanja autorstva, interpretacije i odgovornosti.

Na povijesnoj lokaciji

Na povijesnoj lokaciji: Zaljev kostiju – Danijela Štefan

Reportažni tekst koji donosi prijedloge kako arheološke lokalitete koristiti kao snažan didaktički alat u nastavi.

Na povijesnoj lokaciji: Hirošima – Josip Šibarić

Refleksivan prikaz lokaliteta koji nosi snažnu etičku i povijesnu poruku, s naglaskom na mir, odgovornost i globalnu povijest.

Eseji

Ostracizam kritike – povijest bez rasprave – Miljenko Hajdarović

Esej koji upozorava na opasnosti isključivanja kritičkog mišljenja iz javnog i stručnog prostora te poziva na otvorenu raspravu kao temelj struke.

Radovi

Politika vladarske kuće Obrenović (1878. – 1903.) – David Magdić, Ivan Marušić

Analitički rad koji donosi pregled političkih procesa u Srbiji krajem 19. stoljeća, koristan kao komparativni materijal u nastavi.

Latinski jezik kao temelj kulturnog kontinuiteta hrvatske elite u 19. stoljeću – Luka Gaćeša

Tekst koji povezuje jezik, identitet i društvenu elitu, nudeći širu kulturno-povijesnu perspektivu.

355 godina Sveučilišta u Zagrebu – Velimir Veselinović

Povijesni pregled razvoja najstarije hrvatske sveučilišne institucije, s naglaskom na kontinuitet i promjene.

Samuraji – vojnici ili društveni stalež? – Josip Šibarić

Zanimljiv tematski rad koji propituje stereotipe i nudi nijansiran pogled na japansku povijest.

Židovi i njihova pisana baština – Aron Albahari

Rad koji ističe važnost pisane kulture u očuvanju identiteta i povijesnog pamćenja židovske zajednice.

Preuzimanje