Članak je napisan na temelju prezentacijskih bilješki istoimenog predavanja održanog na županijskom vijeću GOO.
Uvod
Pandemija COVID-19 otvorila je brojne rasprave i postavila nova pitanja o demokraciji, ljudskim pravima i ulozi države u suvremenom društvu. Međutim, jedna od zabrinjavajućih pojava jest neprimjerena upotreba povijesnih pojmova u svakodnevnim razgovorima i medijskim diskursima. Riječi poput “ausvajz”, “logor”, “totalitarizam” ili “segregacija” imaju specifična značenja koja su duboko ukorijenjena u povijesnim traumama. Njihova pogrešna upotreba trivijalizira teške povijesne događaje i može dovesti do pogrešnih zaključaka.
Cilj ovog članka je pružiti učiteljima povijesti alate za prepoznavanje i analizu povijesnog rječnika u suvremenom kontekstu. Također, kroz međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje, otvara se prilika za razvijanje kritičkog mišljenja i promicanje odgovornog korištenja povijesnih pojmova.
Ključna pitanja i uloge tijekom pandemije
pandemija (grč. πανδημία: sav narod), širenje neke bolesti na velika prostranstva, tj. na više država, cijeli kontinent ili cijeli svijet
Hrvatska enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža
Pandemija nije samo zdravstvena kriza, već i društvena. Različiti akteri imali su svoje specifične uloge:
1. Uloga države
Država ima ustavnu i zakonsku obavezu brinuti o zdravlju građana. U pandemijskim uvjetima to uključuje:
⚠ Ograničavanje građanskih prava radi suzbijanja bolesti,
⚠ Prilagodbu mjera u skladu s razvojem situacije.
Ove mjere, međutim, izazivaju neizvjesnost, strah i podjele u društvu. Građani koji su na izborima prenijeli vlast na svoje predstavnike, u kriznim vremenima postavljaju pitanje legitimnosti donesenih odluka.
2. Uloga medija
Mediji su ključni u prenošenju informacija, no:
⚠ Različita uloga javnih i privatnih medija stvara polarizaciju javnog mišljenja.
⚠ Click-bait kultura podriva povjerenje građana, a senzacionalizam dodatno komplicira razumijevanje mjera.
3. Uloga političara
Političari su u poziciji gdje trebaju balansirati između:
⚠ Javnog interesa i interesa svojih birača,
⚠ Privatnih i poslovnih ciljeva.
Neprimjerene izjave političara, poput povezivanja potvrda o cijepljenju s pojmom ausvajz, jasno pokazuju kako riječi mogu imati snažan simbolički utjecaj.
Problematičan povijesni rječnik
Tijekom pandemije pojavio se zabrinjavajući trend korištenja povijesnih pojmova iz nacističkog i totalitarnog konteksta za opisivanje mjera protiv širenja virusa. Primjeri uključuju:
AUSVAJZ: Ovaj pojam podsjeća na isprave iz doba nacističkog režima koje su se morale pokazivati za kretanje. U nacističkom kontekstu, kriva osoba na krivom mjestu često je završila u logoru ili bila ubijena.
SEGREGACIJA i GETO: Ovi pojmovi povezani su s prisilnim isključivanjem pojedinih skupina iz društva, što je imalo tragične posljedice tijekom povijesti.
TOTALITARIZAM: Opisuje režime koji kontroliraju sve aspekte života i ne dopuštaju alternativu. Pandemijske mjere, koliko god stroge bile, ne mogu se uspoređivati s takvim sustavima.
Zašto je to problem?
- Usporedbe s Holokaustom i nacističkim zločinima bagateliziraju patnju milijuna židova i drugih žrtava.
- Povijesni pojmovi nose tešku simboliku koju trebamo poštovati.
- Korištenje takvog rječnika izaziva snažne emotivne reakcije, ali i vodi povijesnom revizionizmu.
Primjer iz prakse
U Nizozemskoj, parlamentarni zastupnik Thierry Baudet kažnjen je jer je mjere za necijepljene usporedio sa zločinima nad Židovima tijekom Holokausta. Sud je jasno istaknuo da takve usporedbe nisu dopustive jer trivijaliziraju povijesnu tragediju.
Deportacija Židova u smrt od strane totalitarnog, rasističkog, antisemitskog režima predstavlja užasno vrijeme bez premca u modernoj povijesti. Usporediti ovo s naporima naših izabranih dužnosnika da pokušaju uravnotežiti naše zdravstvene i ekonomske potrebe dok su pod prijetnjom svjetske pandemije pojeftinjuje žrtvu milijuna Židova koje su ubili nacisti i njihovi suradnici.
Muzej holokausta i ljudskih prava u Dallasu
Protivnica “kovid putovnice” uspoređuje QR kod s brojevima koje logorašica ima na prsima. Vrijedi pojasniti povijesni kontekst fotografije.
Njemačke postrojbe krenule su krajem studenoga 1942. g. u akciju preseljenja Poljaka iz 300 sela kako bi se na taj prostor naselili Nijemci. Četrnaestogodišnja Czeslawa [česlava] zajedno s majkom 13. prosinca poslana je u Auschwitz. Obje su bile Poljakinje i katolkinje. Czeslawa je nakon skidanja vlastite odjeće prošla kroz dezinfekciju i ošišana na kratko. Dodijeljena joj je logoraška uniforma i postala je broj 26947. Umjesto na svoje ime smjela se odazvati samo na taj broj. U evidenciji logora pronađene su dvije smrtovnice. Majka je umrla 18. veljače 1943., a Czestavva 12. ožujka. Kao uzrok smrti navedena je kaheksija (iznimni gubitatak tjelesne mase).
Učiteljska uloga: Kako pristupiti temi?
Učitelji povijesti imaju odgovornost osvijestiti važnost ispravne upotrebe povijesnih pojmova i razvijati kritičko mišljenje kod učenika. Evo nekoliko prijedloga:
💊 Istraživanje pojmova: Potaknite učenike da istraže značenje riječi poput ausvajz, geto ili logor u povijesnom kontekstu.
💊 Analiza medija: Razvijajte medijsku pismenost kroz analizu novinskih čanaka ili izjava političara.
💊 Kritika povijesnih usporedbi: Raspravite zašto nije primjereno uspoređivati pandemijske mjere s totalitarnim režimima.
💊 Povijesne studije slučaja: Koristite primjere iz povijesti (npr. nacizam, segregacija) za usporedbu s današnjim krizama, uz jasne povučene granice.
Zaključak
Povijesni pojmovi nose tešku simboliku i značaj koji se ne smije olako koristiti u svakodnevnim diskusijama. Kao učitelji povijesti, imamo priliku i odgovornost učenicima objasniti važnost povijesnog konteksta i spriječiti pogrešne interpretacije.
Pandemija je prilika za učenje – ne samo o zdravlju i znanosti, već i o demokraciji, pravima i ulozi države. Korištenje snažnog povijesnog rječnika treba biti promišljeno, odgovorno i temeljeno na činjenicama.
NIKAD ne uspoređivati patnju!
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
