Može li se Povijest poučavati bez nacionalnog narativa?

U flamanskom dijelu Belgije nastava Povijesti već se desetljećima razvija uz vrlo veliku profesionalnu autonomiju učitelja, relativno ograničeno propisivanje obveznih sadržaja i znatno slabiji naglasak na izgradnji zajedničkog nacionalnog identiteta nego u mnogim drugim europskim sustavima. U središtu su povijesno mišljenje, kritički rad s izvorima, povijesne interpretacije i razumijevanje različitih perspektiva.

Je li takav model moguć i drugdje? Što dobivamo, a što potencijalno gubimo kada nacionalna priča prestane biti okosnica školskog predmeta?

O tim ćemo pitanjima u drugom polugodištu ove školske godine razgovarati s cijenjenim belgijskim didaktičarem povijesti. Detalji uskoro.

Tko je predavač?

Prof. dr. sc. Karel Van Nieuwenhuyse profesor je na Odsjeku za povijest KU Leuven i jedan od istaknutijih europskih stručnjaka za didaktiku povijesti. Vodi obrazovanje budućih nastavnika Povijesti te obnaša dužnost prodekana za obrazovanje Fakulteta za humanističke znanosti KU Leuven. Njegova istraživanja usmjerena su na povijesno mišljenje, razvoj nastave Povijesti, uporabu povijesnih izvora, nacionalne i kolonijalne narative te odnose između povijesnih interpretacija, identiteta i građanstva. Sudjelovao je i kao stručnjak u razvoju novih flamanskih standarda za povijesno obrazovanje. Predsjednik je Flamanske udruge nastavnika Povijesti i potpredsjednik International Research Association for History and Social Sciences Education.

Za ovu konkretnu raspravu posebno je relevantno što je Van Nieuwenhuyse autor rada „From Knowing the National Past to Doing History: History (Teacher) Education in Flanders Since 1918“, odnosno upravo se istraživački bavi prijelazom flamanske nastave od nacionalne povijesti prema povijesnom mišljenju.

NAPOMENA: Razgovor će biti održan na engleskom jeziku.

Podijelite s kolegama