Etemenanki – Kula babilonska

Etemenanki je bio veliki terasasti hram, odnosno zigurat, u drevnom Babilonu na području današnjeg Iraka. Njegovo ime na sumerskom jeziku znači „Kuća temelja neba i zemlje”. Bio je posvećen Marduku, glavnom božanstvu Babilona, a smatra se jednim od najvećih zigurata drevne Mezopotamije. Ova se građevina često povezuje s biblijskom pričom o Kuli babilonskoj.

Preporučeno za učitelje i nastavnike

Prema Knjizi postanka (11,1–9), svi su ljudi nekoć govorili istim jezikom. Naselivši se u zemlji Šinear, odlučili su izgraditi grad i kulu čiji će vrh dosezati nebo. Željeli su steći slavu i spriječiti svoje raseljavanje. Bog je pomutio njihove jezike, nakon čega su prestali graditi grad i raselili se po zemlji. Biblijski tekst naziv grada Babel povezuje s hebrejskim glagolom balal, koji znači pomiješati ili pobrkati. Samo ime Babilon potječe iz akadske jezične tradicije, u kojoj znači „vrata boga”.

Zigurati su bili monumentalne hramske građevine karakteristične za mezopotamske civilizacije. Gradili su ih od opeke, s terasama koje su se postupno sužavale prema vrhu. Naziv zigurat potječe od akadskoga ziqqurratu, povezanog s glagolom zaqāru, odnosno graditi u visinu.

Vrijeme prve izgradnje Etemenankija nije pouzdano utvrđeno. Njegovi počeci možda sežu u drugo tisućljeće prije Krista. Poznato je da je građevina pretrpjela razaranja tijekom asirskog osvajanja Babilona 689. pr. n. e. Nakon toga obnovu su provodili asirski i babilonski vladari. Babilonski kralj Nabopolasar započeo je opsežne građevinske radove, a njegov sin Nabukodonosor II. nastavio je i dovršio obnovu u 6. stoljeću pr. n. e.

Grčki povjesničar Herodot u 5. stoljeću pr. n. e. opisao je veliki babilonski hram i toranj sastavljen od osam razina. Prema njegovu izvještaju, na vrhu građevine nalazilo se svetište s ležajem i zlatnim stolom. Ondje je, prema vjerovanju koje prenosi, boravila žena koju je odabralo božanstvo. Herodot također bilježi vjerovanje da bog noću dolazi u svetište. Nije pouzdano utvrđeno je li Herodot osobno posjetio Babilon.

Važan izvor za poznavanje Etemenankija jest glinena ploča Esagila, pronađena u Uruku. Prepisao ju je pisar Anu-belšunu 229. pr. n. e., prema starijem predlošku. Ploča sadržava podatke o dimenzijama Etemenankija, njegovim razinama i hramu na vrhu. Prema tom dokumentu, zigurat je imao sedam razina i bio visok približno 90 metara. Budući da tekst sadržava i matematičke zadatke, istraživači raspravljaju o tome odgovaraju li sve navedene dimenzije stvarno izvedenoj građevini.

Njemački arheolog Robert Koldewey i njegov suradnik Friedrich Wetzel istraživali su ostatke Etemenankija 1913. godine. Potvrđena je kvadratna osnova građevine sa stranicama dugima približno 91,5 metara. Središnji dio bio je izgrađen od nepečene opeke, a vanjski omotač od pečene opeke. Od izvorne građevine sačuvani su uglavnom temelji i ostatci donjih dijelova. Njezin izgled danas rekonstruiramo usporedbom arheoloških nalaza, klinopisnih dokumenata i antičkih opisa.

Izvori

  1. Francusko Ministarstvo kulture – Architecture of the Ziggurat. Rekonstrukcija Etemenankija, dimenzije i povijest gradnje.
  2. Musée du Louvre – Tablette de l’Esagil. Muzejski kataloški zapis glinene ploče AO 6555.
  3. Olof Pedersén (2024), The Tower of Babylon Stele Found in Babylon. Znanstveni rad objavljen u časopisu Iraq.
  4. Herodot, Povijest, I, 181–182. Antički opis babilonskog tornja i njegova svetišta.
  5. UNESCO World Heritage Centre – Babylon. Arheološki i povijesni podatci o Babilonu.

Pojednostavljen tekst za učenike 5. razreda i interaktivni kviz dostupni su na ovoj poveznici.

Kako citirati ovaj članak

Hrvatski povijesni portal · ISSN 1846-4432

Hajdarović, M. (2024, 14. listopada). Etemenanki – Kula babilonska. Hrvatski povijesni portal. https://povijest.net/hpp/2024/etemenanki-kula-babilonska/

Miljenko Hajdarović
Miljenko Hajdarović

Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.

Članci: 762