Kako u nastavi iskoristiti Memorandum SANU

Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti jedan je od važnih izvora za razumijevanje političke i nacionalne krize u Jugoslaviji tijekom druge polovice 1980-ih. U nastavi Povijesti u 4. razredu gimnazije ne bih ga koristio samo kao još jednu činjenicu koju učenici trebaju zapamtiti. Mnogo je korisniji kao povijesni izvor na kojem učenici mogu vježbati razlikovanje tvrdnje, interpretacije i dokaza, prepoznavati politički jezik te rekonstruirati perspektivu autora.

U rujnu 1986. dnevne novine Večernje novosti u dva su nastavka, 24. i 25. rujna, objavile dijelove nacrta dokumenta koji je izrađivala komisija Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU). Dokument poslije poznat kao Memorandum SANU nije bio službeno usvojen niti ga je SANU službeno objavio; u javnost je dospio prije dovršetka.

Tekst je zanimljiv upravo zato što jugoslavensku krizu ne opisuje neutralno. Autori govore o gospodarskom zaostajanju Srbije, njezinu ustavnom položaju, odnosima s pokrajinama, položaju Srba na Kosovu i u drugim republikama te odgovornost za takvo stanje povezuju s poslijeratnim uređenjem Jugoslavije. U jednom od završnih dijelova tvrde da srpski narod nije riješio svoje nacionalno pitanje te zahtijevaju uspostavljanje njegova „punog nacionalnog i kulturnog integriteta“ neovisno o republici ili pokrajini u kojoj Srbi žive.

Petnaest minuta rada s izvorom

Za kratku aktivnost u fazi obrade odabrao bih tri kraća ulomka, ukupno najviše 250 do 300 riječi. Nema potrebe učenicima davati cijeli Memorandum. Ulomci mogu predstavljati tri povezana problema koje autori ističu:

gospodarski i politički položaj Srbije
odnos prema Ustavu iz 1974. i drugim republikama
položaj srpskog naroda u Jugoslaviji.

Uz tekst bih učenicima postavio četiri pitanja:

1. Koji problem autori u ovom ulomku ističu?
2. Koga ili što smatraju odgovornim za taj problem?
3. Pronađi riječi ili izraze kojima se stvara osjećaj ugroženosti, sukoba ili hitnosti.
4. Kakvo se rješenje problema može naslutiti iz teksta?

Učenici tri do četiri minute rade u paru. Važno je tražiti da svoje odgovore potkrijepe konkretnim riječima iz izvora, a ne informacijama koje već znaju o raspadu Jugoslavije. Nakon toga bih na ploči oblikovao jednostavnu shemu:

PROBLEM → ODGOVORNOST → MOGUĆE RJEŠENJE

Učenici bi svojim odgovorima postupno rekonstruirali argumentaciju autora. Tako mogu uočiti da Memorandum povezuje različite gospodarske, ustavne i nacionalne probleme u širu interpretaciju prema kojoj su Srbija i srpski narod u jugoslavenskom sustavu stavljeni u neravnopravan položaj. U samom se tekstu, primjerice, govori o „diskriminaciji“, „istorijskoj krivici“, „podređenosti“ i potrebi uspostavljanja nacionalnog integriteta srpskog naroda.

Mnoge nevolje koje muče srpski narod iznikle su u prilikama koje su zajedničke svim jugoslovenskim narodima. Međutim, srpski narod pritiskuju i druge nedaće. Dugoročno zaostajanje razvoja privrede Srbije, neregulisani državno-pravni odnosi sa Jugoslavijom i pokrajinama, kao i genocid na Kosovu, pojavili su se na političkoj sceni sa udruženom snagom koja čini situaciju napetom, ako ne i eksplozivnom. Ova tri mučna pitanja, koja proizilaze iz dugoročne politike prema Srbiji, svojom dramatikom ugrožavaju ne samo srpski narod, već i stabilnost čitave Jugoslavije. Zbog toga se ona moraju naći u središtu pažnje.
Citat o gospodarskom i političkom položaju Srbije

Kadrovski monopol im je dopuštao da bitno utiču na sastav političkog vrha Jugoslavije i svih republika i pokrajina. Svima je poznat izuzetno veliki doprinos Edvarda Kardelja u pripremanju i donošenju odluka AVNOJ-a i svih posleratnih ustava. On je bio u položaju da u tremelje društvenog uređenja ugrađuje i lične stavove, koji realno nisu mogli biti predmet osporavanja. Odlučnost kojom se Slovenija i Hrvatska danas suprostavljaju svakoj ustavnoj promeni pokazuje koliko im Ustav od 1974. godine odgovara. Pogledi na društveno uređenje nisu imali nikakvih izgleda da budu prihvaćeni ukoliko su bili drugačiji od shvatanja dvaju političkih autorireta, a nije se moglo učiniti ništa ni posle njihove smrti, budući da je ustav mogućnošću veta osiguran od bilo kakvih promena. Imajući sve to u vidu, ne može biti sporno da su Slovenija i Hrvatska utemeljile političku i ekonomsku dominaciju, kojom ostvaruju svoje nacionalne programe i ekonomske aspiracije.
Citat o odnos prema Ustavu iz 1974. i drugim republikama

Njegovi koreni su u ideologiji Kominterne i nacionalnoj politici KPJ pre rata. U tu je politiku ugrađen revanšizam prema srpskom narodu ka ‘ugnjetačkoj’ naciji koji je imao dalekosežne posledice na međunacionalne odnose, društveno uređenje, privredni sistem, sudbinu moralnih i kulturnih vrednosti posle drugog svetskog rata. Srpskom narodu je nametnuto osećanje istorijske krivice, a jedino on nije rešio nacionalno pitanje, niti je dobio državu kao ostale nacije. Zbog toga je kao prvo i osnovno potrebno da se skine hipoteka istorijske krivice sa srpskog naroda, da se zvanično opovrgne tvrdnja da je on imao ekonomski privilegovan položaj između dva rata, da se ne poriče njegova oslobodilačka istorija i doprinos u stvaranju Jugoslavije. […] Uspostavljanje punog nacionalnog i kulturnog integriteta srpskog naroda, neovisno od toga u kojoj se republici ili pokrajini nalazio, njegovo je istorijsko i demokratsko pravo.
Citat o položaju srpskog naroda u Jugoslaviji

Opisuje li izvor krizu ili je tumači?

Posljednjih nekoliko minuta aktivnosti iskoristio bih za zajedničko pitanje:

Je li ovaj tekst prvenstveno opis jugoslavenske krize ili pokušaj da se čitatelja uvjeri u određeno objašnjenje te krize?

To je središnje pitanje aktivnosti. Učenici bi trebali doći do spoznaje da povijesni izvor ne možemo automatski čitati kao izvještaj o tome „kako je stvarno bilo“. Memorandum jest dokaz da su gospodarska kriza, ustroj federacije, Kosovo i međunacionalni odnosi sredinom osamdesetih bili važna politička pitanja. Ali tvrdnja autora da su Srbija i Srbi bili sustavno diskriminirani nije samim time dokazana.

Za završetak se može upotrijebiti jedna nedovršena rečenica:

„Ovaj izvor nam ne dokazuje da je __________, ali nam pokazuje da su njegovi autori __________.“

Primjerice:

Ovaj izvor nam ne dokazuje da je Srbija bila sustavno podređena drugim republikama, ali nam pokazuje da su njegovi autori jugoslavensku krizu interpretirali kao problem političke, gospodarske i nacionalne neravnopravnosti Srbije i srpskog naroda.

Takvim zaključkom učenici razlikuju ono o čemu izvor govori od onoga za što izvor predstavlja dokaz.

Povezanost s kurikulumom

Aktivnost se može povezati s ishodom POV SŠ D.4.2., prema kojem učenik prosuđuje nastanak i nestanak dviju jugoslavenskih država te stvaranje samostalne i demokratske Hrvatske. Kurikulum među sadržajima navodi ustavne promjene 1974., jačanje uloge federalnih jedinica te političke i nacionalne sukobe u drugoj jugoslavenskoj državi. Još je važnija povezanost s tehničkim konceptom rada s povijesnim izvorima i povijesne perspektive. Kurikulum izričito naglašava postavljanje pitanja o izvorima, razmatranje konteksta, sagledavanje različitih perspektiva te preispitivanje gledišta i zaključaka.

Memorandum SANU zato ne mora zauzeti velik dio nastavnog sata. Petnaest minuta pažljivo usmjerenog rada dovoljno je da iz dokumenta koji se često svodi na jednu rečenicu u kronologiji raspada Jugoslavije nastane mala vježba povijesnog mišljenja.