Primjer povijesnih perspektiva na Wikipediji

Ovaj kratki primjer je namijenjen za učenike srednjih škola. Za rad je potrebna veza na internet uz korištenje mobitela učenika ili računala u učionici.

Koncept “Interpretacije i perspektive” je jedan od pet predloženih koncepata u drugoj verziji prijedloga Nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Povijest objavljenog u svibnju 2016. godine na ovoj adresi.

Koncept interpretacija i perspektiva pomaže učeniku razumjeti da tumačenja prošlosti nastaju na temelju povijesnih izvora, ali i da ih oblikuju znanja, iskustva i sustavi vrijednosti onih koji interpretiraju. Interpretacija je pokušaj da se (re)konstruiraju i objasne prošli događaji, procesi i promjene. Koncept podrazumijeva razumijevanje i kritičko procjenjivanje različitih perspektiva,
razumijevanje etičke dimenzije pojedinih gledišta, kao i shvaćanje da se prošlim događajima naknadno određuje važnost i pripisuju određena značenja. Naglašava se potreba razvijanja i iskazivanja osobne refleksije te se potiče argumentirano preispitivanje povijesnih događanja.

Učenik shvaća da se prikazi prošlosti ne sastoje samo od činjenica, već i od interpretacija; razumije da su ti prikazi podložni provjeri i propitivanju; upoznaje različite interpretacije, analizira razloge njihova nastanka te uči kako ih vrednovati; objašnjava zašto o događajima, razdobljima, pojavama ili osobama postoje različite perspektive; razumije da svatko ima perspektivu koja je filtrirana kroz vlastiti
kulturni i vrijednosni kontekst; objašnjava ograničenja pojedinih interpretacija te razumije zašto se one mijenjaju tijekom vremena (zbog novopronađenih izvora, metoda rada ili promjena vrijednosnih i interpretativnih paradigma); navodi neke znanstvene dileme među povjesničarima; razumije koncept s naglaskom na suzbijanju predrasuda, stereotipa, učenja o povijesnoj neizbježnosti i manipulacije
povijesnim izvorima.

Preuzeto iz prijedloga (str. 10)

Izvori na otvorenoj online enciklopediji Wikipedia je multijezična, online, besplatna opća enciklopedija koja se kreira i nadopunjuje anonimno i suradnički s nepristranog gledišta. Posljednjih deset godina Wikipedija je često pri vrhu rezultata pretraživanja različitih pojmova, pa tako i pojmova vezanih uz povijest.

Samo engleski dio Wikipedije trenutno sadrži 5 196 870 objava. Na njima je radilo 28 681 052 suradnika koji su odradili 839 428 630 izmjena na tim objavama. Hrvatska Wikipedija trenutno ima 166 928 objava. Enciklopedijska ideja širenja znanja na Wikipediji se sudara s anonimnošću autora i njihovom suradnjom s drugima. Sama Wikipedija o tome piše da ovisi upravo o zajednici suradnika koji prepoznaju informacije koje su lažne ili štetne. Ovisno o veličini i stručnosti zajednice suradnika greške se mogu ispraviti u razumnom vremenu. Engleska verzija Wikipedije u mnogim znanstvenim poljima nema značajnijih grešaka od znanstvenih članaka i unose na npr. Encyclopædia Britannica. Registracijom emaila i nadimka postajemo suradnik Wikipedije. U uputama je istaknuta napomena: „Smijete unositi samo materijale (tekst, slike itd.) koji su vaše vlasništvo ili javno dobro.“. Na stranici „Wikipedija: Što pisati“ stoje dvije istaknute napomene:

1. Kad pišete o kontroverznim temama, molimo vas da budete nepristrani. Tako će ljudi s različitim uvjerenjima zajedno stvoriti nešto dobro.
2. Nemojte se uvrijediti ako netko drugi promijeni “vašu” stranicu kako bi bila bolja ili u skladu s pravilima Wikipedije. Tako uvijek možete nešto naučiti.

U uvodu „Wikipedija: Nepristrano gledište“ stoji: „Koliko god je to moguće, enciklopedijski tekstovi moraju paziti da ne zauzimaju nikakav stav osim stava nepristranog gledišta. Nepristrano gledište nastoji predstaviti pojmove i činjenice na takav način da se i pristaše i protivnici mogu složiti. Naravno, stopostotno slaganje nije moguće; u svijetu ima ideologa koji ne će prihvatiti nikakav opis koji se razlikuje
od gledišta koje nameću oni sami. Možemo samo tražiti takvu vrstu pisanja koja je po volji općenito razboritim ljudima koji se eventualno ne slažu oko određenih točaka.“

Grupni rad: Maksov primjer

Učenici samostalnim istraživanjem internetskih stranica Wikipedije traže pojam “Vjekoslav (Maks) Luburić”. Usporedite objave o “Vjekoslavu Luburiću” na više dostupnih jezika uz obavezno korištenje Wikipedijih stranica na hrvatskom, srpskom i srpskohrvatskom jeziku.

Odgovorite na sljedeća pitanja radom u paru ili grupama:

1. Koja je objava najopsežnija?
2. U sve tri objave usporedite imaju li istaknute Reference i Literaturu (Izvore)?
3. Usporedite imaju li objave poklapanja u popisu literature?
4. Koliko se Izvora u hrvatskoj objavi odnosi na tjednik “Hrvatski list”? Mogu li se na internetu pronaći informacije o navedenom tjedniku?
5. Kako se razlikuju objave o Luburićevoj mladosti?
6. Kako objave pišu o Luburićevom boravku u ustaškom logoru Janka Pusta?
7. Kako objave pojašnjavaju Luburićevu ulogu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj?
8. Kako se opsegom i sadržajem razlikuju dijelovi objava o Luburićevom djelovanju nakon rata?
9. Imaju li sve tri objave isto objašnjenje uzroka Luburićeve smrti?
10. Imaju li sve tri objave informaciju o odjeći u kojoj je pokopan? Zašto bi takva informacija bila važna za čitatelja?
11. Kakva Wikipedijina upozorenja imaju objave na početku teksta?

Pitanja za raspravu cijelog razreda :

1. Koju bi objavu proglasili objektivnom biografskom perspektivom i zašto?
2. Gdje su u objavama najveći problemi subjektivne interpretacije?
3. Pokušava li se u nekoj od perspektiva racionalizirati Luburićeve zločine?
4. Zašto postoje takve razlike u perspektivi o životu Vjekoslava Luburića?
5. Pokušajte odgovoriti na Rosenzweigovo pitanje s početka ovog primjera gledajući na pozitivne i negativne strane.

Na kraju kao dodatnu perspektivu pogledajte objavu o Vjekoslavu Luburiću na stranici Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.