U ljeto 1937. godine, nacistički režim u Njemačkoj organizirao je jednu od najupečatljivijih propagandnih izložbi 20. stoljeća – Izložbu degenerirane umjetnosti (Entartete Kunst). Otvorena 19. srpnja u Münchenu, u prostorima bivšeg Arheološkog instituta, izložba je bila dio šire kulturne ofenzive Trećega Reicha usmjerene protiv svega što je odudaralo od ideala nacističke ideologije.
Nastavi čitati Izložba “Izopačena umjetnost”
Tijekom brutalnih borbi na Tihom oceanu za vrijeme Drugog svjetskog rata, pojavila se jeziva praksa – pojedini američki vojnici sakupljali su dijelove tijela poginulih japanskih vojnika – najčešće lubanje, zube i kosti – kao ratne trofeje. Ovi su “suveniri” ponekad bili očišćeni, oslikani ili urezani, a čak su slani kući članovima obitelji. Iako nije bila raširena praksa među svim vojnicima, broj zabilježenih slučajeva bio je dovoljno velik da izazove reakciju vojnih vlasti, novinara pa čak i predsjednika SAD-a, Franklina D. Roosevelta.
Nastavi čitati Američko sakupljanje japanskih lubanja u Drugom svjetskom ratu
Ok, ok, da, ovo stvarno zvuči kao klikbejt naslov. No, ovakva se priča stoljećima ponavljala i navodno je tamo negdje sredinom 9. stoljeća papa stvarno rodio sina ured držanja mise. Ili za vrijeme procesije prema bazilici sv. Petra. Ili je otkriveno da je žena pa je kamenovana. Ili?
Nastavi čitati Papa je rodio
U dijelu javnosti se razvila rasprava o razlozima zbog kojih partizanske snage nikada nisu pokušale izvršiti oružani napad na Koncentracijski logor Jasenovac. Jedna od najkontroverznijih i historiografski neutemeljenih tvrdnji sugerira kako su partizani svjesno izbjegavali napad kako bi dopustili što veći broj žrtava među Srbima, čime se implicira politička kalkulacija nauštrb ljudskih života. Ipak, cjelovita analiza tadašnjih vojnih, zemljopisnih i političkih okolnosti ukazuje na znatno složeniju stvarnost, pri čemu činjenice govore u prilog tome da je logor Jasenovac bio gotovo neosvojiv vojni cilj.
Nastavi čitati Zašto partizani nisu oslobodili logor Jasenovac?
Koncentracijski logor Majdanek bio je nacistički koncentracijski i logor smrti smješten na rubu grada Lublina u okupiranoj Poljskoj. Logor je započeo s radom 1. listopada 1941. i ostao operativan do 22. srpnja 1944., kada ga je Crvena armija oslobodila zatekavši ga gotovo netaknutim. Premda je prvotno uspostavljen radi prisilnog rada Majdanek je ubrzo postao i logor smrti – mjesto masovnog ubijanja u sklopu Holokausta i nacističke politike „konačnog rješenja“. Kroz logor je prošlo oko 150 000 logoraša različitih nacionalnosti, a aktualna istraživanja procjenjuju da je ondje stradalo približno 78 000 ljudi.
Nastavi čitati Logor smrti Majdanek
Napad kod Botaničkog vrta, koji se dogodio 22. listopada 1941. godine, bio je prvi oružani sukob organiziranog antifašističkog pokreta u Zagrebu protiv ustaškog režima i njemačkih okupacijskih vlasti. Tog jutra, skupina ilegalaca predvođena Radom Končarom, tadašnjim sekretarom Komunističke partije Hrvatske, i Markom Petrovićem, izvela je smionu akciju protiv ustaške redarstvene ophodnje koja je prolazila Savskom cestom, pokraj Botaničkog vrta.
Nastavi čitati Napad kod Botaničkog vrta
Hannah Arendt (1906.–1975.) bila je njemačko-američka filozofkinja i politička teoretičarka židovskog podrijetla. Rođena je u Njemačkoj, a zbog progona Židova tijekom nacističkog režima morala je emigrirati, najprije u Francusku (1933.), a potom u Sjedinjene Američke Države (1941.). Studirala je filozofiju kod poznatih njemačkih filozofa, uključujući Martina Heideggera i Karla Jaspersa. Njezino najpoznatije djelo je knjiga Eichmann u Jeruzalemu: izvješće o banalnosti zla (1963.), u kojoj analizira suđenje nacističkom zločincu Adolfu Eichmannu.
Nastavi čitati Banalnost zla
Srednjovjekovna europska kuhinja budi znatiželju, a posebno je zanimljivo istražiti njezine slatke delicije. Pronaći precizne i pouzdane recepte iz tog razdoblja zahtijeva pažljivo razmatranje povijesnih izvora i njihovu interpretaciju za modernu kuhinju. Važno je napomenuti da se srednjovjekovni kolači uvelike razlikuju od današnjih po svojoj slatkoći, teksturi i sastojcima. Primjerice sastojci poput čokolade, vanilije, praška za pecivo, kukuruznog škroba i krumpirovog škroba nisu bili dostupni u srednjovjekovnoj Europi.
Nastavi čitati Srednjovjekovni kolači
Hugo Boss je ime koje danas povezujemo s luksuznom modom, no tijekom Drugog svjetskog rata tvrtka Hugo Boss GmbH bila je uključena u proizvodnju uniformi za nacistički režim. No, je li osnivač tvrtke, Hugo Ferdinand Boss, zaista bio dizajner nacističkih uniformi?
Nastavi čitati Je li Hugo Boss dizajnirao nacističke uniforme?
Tijekom Vijetnamskoga rata (1955. – 1975.) američka vojska suočala se s velikim izazovom prirode. Guste vijetnamske šume omogućavale su gerilsko ratovanje Vietkonga, koji se lako skrivao i izvodio brze napade. Kako bi oslabili protivnika, SAD je pokrenuo operaciju Ranch Hand (1961. – 1971.), koja je uključivala masovnu uporabu kemijskih herbicida za uništavanje vegetacije. Među njima je najpoznatiji Agent Orange, ali su korišteni i Agent Blue, Agent White i drugi, zajedno poznati kao “Herbicidi duge” (Rainbow Herbicides).
Nastavi čitati Rat protiv džungle
