Kolosej u Rimu – golema građevina koja i danas oduzima dah – bio je poprište raznih borbi, predstava i spektakla. Gladijatori, divlje zvijeri, hrabri borci i uzbuđena publika. No jeste li znali da neki povijesni izvori tvrde kako su se u Koloseju održavale i pomorske bitke? Da, bitke s pravim brodovima i borcima koji se bore usred arene ispunjene vodom! Ali… je li to doista bilo moguće?
Reklame se ne prikazuju članovima Clionaut Akademije:
Što su bile naumahije?
Stari Rimljani obožavali su spektakle. Jedna od najuzbudljivijih bila je naumahija – prikaz pomorske bitke u stvarnim uvjetima, s brodovima i borcima. To nije bila samo predstava, već pravi okršaj s mnogo žrtava. Takve su se bitke obično održavale na posebno građenim bazenima, a ponekad i na rijekama ili jezerima.
Što kažu antički izvori?
Neki antički pisci, poput Svetonija i Diona Kasija, pišu da je car Tit, prilikom otvaranja Koloseja 80. godine, priredio razne igre – uključujući i pomorsku bitku. Dion Kasije ovako piše:
Velik broj pojedinaca borio se u dvobojima, dok su se drugi natjecali jedni protiv drugih u skupinama, u pješačkim i pomorskim bitkama.
Jer Tito je iznenada ispunio taj isti teatar vodom i doveo je konje, bikove i druge pripitomljene životinje koje su bile uvježbane da u vodi izvode sve ono što su mogle izvoditi i na kopnu.
Doveo je također ljude na brodovima; ondje su uprizorili pomorsku bitku između Korćirana i Korinćana. Drugi su izveli sličan prikaz izvan grada, u gaju Gaja i Lucija, koji je nekoć August dao iskopati upravo u tu svrhu.
Tamo je, također, prvoga dana – nakon što je jezero ispred kipova bilo prekriveno platformom od dasaka, a oko njega su bile postavljene drvene tribine – priređena gladijatorska borba i pokolj divljih zvijeri; drugoga dana održana je konjska utrka, a trećega dana pomorska bitka s tri tisuće ljudi, nakon koje je uslijedila pješačka bitka: ‘Atenjani’ su porazili ‘Syrakužane’ (to su bila imena pod kojima su se borili), iskrcali su se na otok, te jurišem osvojili i zauzeli zid koji je bio podignut oko spomenika.
Također, pjesnik Marcijal opisuje kako su u Koloseju postojali mehanizmi koji su mogli brzo napuniti ili isprazniti arenu vodom. Zvuči impresivno, zar ne?
Ali… je li to doista izvedivo?
Danas znamo da je Kolosej imao podzemne hodnike i prostorije (zvane hipogeum) već vrlo rano nakon izgradnje. Ti su hodnici služili za spremanje rekvizita, kaveza sa životinjama, dizalica i boraca. Zbog njih nije bilo moguće napuniti arenu vodom, barem ne nakon što su podzemni sustavi dovršeni.
Neki povjesničari i inženjeri vjeruju da je jedna jedina naumahija možda doista održana u Koloseumu – i to samo prilikom otvaranja, prije nego što su podzemni prostori izgrađeni.
Moguće objašnjenje
Vjerojatno je car Tit želio ostaviti snažan dojam i priredio spektakularnu predstavu u kojoj su se mali brodovi borili u plitkoj vodi. Bitka nije bila poput stvarne pomorske borbe, već više simbolična – kao kazališna predstava na vodi.
Osim toga, moguće je da su neki antički pisci pomiješali mjesta događanja, jer su se pomorske bitke češće održavale u umjetnim jezerima i bazenima izvan Koloseja, poput Augustove naumahije blizu rijeke Tiber.
Pitanja za analizu (5. r.)
- Koja se velika rimska građevina spominje u članku?
- Što je naumahija?
- Koji je rimski car navodno organizirao pomorsku bitku u Koloseumu?
- Zašto danas stručnjaci misle da se u Koloseumu nisu mogle redovito održavati naumahije?
- Što misliš – je li lako organizirati pravu pomorsku bitku u areni poput Koloseuma? Zašto da ili zašto ne?
- Zašto bi rimski carevi organizirali tako velike i skupe predstave?
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
