U suvremenom kontekstu brzih tehnoloških promjena i sve veće prisutnosti umjetne inteligencije u obrazovanju, iznimno je važno da se u raspravu uključe i stručnjaci iz humanističkih znanosti, a posebno povjesničari. Američko povijesno društvo (American Historical Association – AHA), najveća i najuglednija strukovna organizacija povjesničara u Sjedinjenim Američkim Državama, aktivno djeluje u promicanju standarda struke, unaprjeđenju povijesne nastave i zaštiti akademskih sloboda. Osnovano 1884. godine, AHA okuplja tisuće članova iz raznih područja povijesne znanosti i obrazovanja te redovito donosi preporuke i smjernice o aktualnim temama koje se tiču statusa povijesti u društvu i obrazovnom sustavu.
Reklame se ne prikazuju članovima Clionaut Akademije:
Dokument “Guiding Principles for Artificial Intelligence in History Education”, koji je AHA objavila 5. kolovoza 2025. godine, predstavlja važan pokušaj artikuliranja profesionalnih i pedagoških načela za odgovornu i smisleno integriranu upotrebu umjetne inteligencije u poučavanju povijesti. Ove smjernice ne samo da nude orijentir nastavnicima i programerima digitalnih alata, već pozivaju na aktivno uključivanje povjesničara u oblikovanje obrazovnih tehnologija kako bi se sačuvala kvaliteta i slojevitost povijesnog mišljenja. Dokument ima posebnu težinu jer dolazi iz autoritativne institucije s dugom tradicijom u zagovaranju stručnog pristupa u nastavi povijesti i može poslužiti kao temelj za raspravu u širem, uključivo i europskom kontekstu.
U nastavku donosimo sažetak i cjeloviti prijevod Dodatka 2.
Reklame se ne prikazuju članovima Clionaut Akademije:
Uvod
Uvođenje umjetne inteligencije (UI) u obrazovanje, osobito u nastavu povijesti, predstavlja značajan izazov, ali i potencijal za inovaciju. Povjesničari i nastavnici suočeni su s nužnošću razumijevanja novih tehnologija, uz istodobno očuvanje temelja kritičkog mišljenja, etičke odgovornosti i profesionalnog integriteta. U tom kontekstu, Američko povijesno društvo (AHA) predstavilo je niz načela čiji je cilj usmjeriti razvoj, implementaciju i evaluaciju UI alata koji se koriste u kontekstu povijesnog obrazovanja.
Povijesno mišljenje i uloga UI
Poučavanje povijesti temelji se na razvijanju povijesnog mišljenja, koje uključuje razumijevanje konteksta, višestrukih perspektiva, interpretaciju izvora, analizu uzročno-posljedičnih veza i prepoznavanje promjena kroz vrijeme. Umjetna inteligencija može podržati ove procese, no postoji rizik da, bez stručnog nadzora, UI alati ponude pojednostavljene narative, izostave važne kontekste ili generiraju netočnosti koje učenici nisu u mogućnosti samostalno prepoznati.
Zbog toga je od iznimne važnosti da razvoj i primjena UI alata u nastavi povijesti ne naruše ove temeljne pedagoške i historiografske vrijednosti. Umjetna inteligencija može potaknuti znatiželju, ali mora biti podređena ciljevima obrazovanja i odgovornom profesionalnom prosuđivanju učitelja.
Načelo transparentnosti i razumljivosti
Svaki UI alat koji se koristi u nastavi povijesti mora biti transparentan u pogledu svojih izvora, metoda rada i ograničenja. Učitelji i učenici trebaju znati na temelju kojih podataka UI generira odgovore, kako obrađuje informacije i u kojoj mjeri se njegov sadržaj temelji na historiografskim izvorima. Time se omogućuje kritičko promišljanje i sprječava nekritičko prihvaćanje ponuđenih informacija kao objektivne istine.
Načelo odgovornosti i profesionalnog prosuđivanja
Učitelji povijesti zadržavaju profesionalnu odgovornost u odabiru i korištenju UI alata. Ti alati mogu biti podrška, ali ne smiju zamijeniti učiteljevu ulogu u interpretaciji povijesti, odabiru izvora i postavljanju obrazovnih ciljeva. Odgovornost uključuje i osvještavanje etičkih dilema, primjerice kada se koriste generirani sadržaji o kontroverznim temama poput genocida, rata ili kolonijalizma.
Reklame se ne prikazuju članovima Clionaut Akademije:
Kritički pristup i promicanje više perspektiva
UI sustavi moraju biti osmišljeni tako da potiču više perspektiva u pristupu povijesti. Povijest nije statični niz činjenica, već dinamičan proces tumačenja. U tom smislu, UI alati ne smiju nuditi jedinstvene, pojednostavljene narative, nego trebaju omogućiti istraživanje različitih pogleda na prošlost, uključujući marginalizirane glasove i alternativne interpretacije. Učitelji imaju ključnu ulogu u usmjeravanju učenika da analiziraju, propituju i dopunjuju ono što UI sustavi nude.
Suradnja i interdisciplinarni razvoj
Razvoj učinkovitih i odgovornih UI alata za poučavanje povijesti zahtijeva interdisciplinarnu suradnju između stručnjaka za povijest, obrazovanje i računalne znanosti. Povjesničari trebaju biti uključeni u sve faze razvoja tih tehnologija – od konceptualizacije do evaluacije – kako bi osigurali da alati odražavaju standarde struke i zadovoljavaju obrazovne ciljeve. Suradnja s učiteljima, kao krajnjim korisnicima, također je nužna kako bi se osiguralo da su alati funkcionalni u konkretnim nastavnim situacijama.
Poticanje tehnološke pismenosti i etičkog obrazovanja
Učitelji trebaju imati podršku u razvoju vlastitih digitalnih i tehnoloških kompetencija kako bi mogli pouzdano koristiti i kritički vrednovati UI alate. Također, važno je razvijati kod učenika vještine prepoznavanja izvora, razlikovanja činjenica od fikcije i razumijevanja etičkih dimenzija uporabe UI-a. Povijesno obrazovanje u tom kontekstu ne smije zanemariti važnost obrazovanja za digitalno građanstvo i odgovorno sudjelovanje u suvremenom informacijskom društvu.
Zaključak
Umjetna inteligencija može postati vrijedan saveznik u nastavi povijesti, ali samo ako se koristi promišljeno, odgovorno i u skladu s temeljnim vrijednostima povijesnog obrazovanja. Učitelji i povjesničari moraju ostati čuvari profesionalnih standarda, a UI alati trebaju služiti kao potpora – ne kao zamjena – nastavnom procesu. Kroz jasne smjernice, suradnju i stalno stručno usavršavanje, moguće je oblikovati obrazovni prostor u kojem će nove tehnologije pridonijeti dubljem razumijevanju prošlosti i razvoju kritičkih građana.
Reklame se ne prikazuju članovima Clionaut Akademije:
Dodatak 2: Primjer tablice politike o uporabi umjetne inteligencije u poučavanju povijesti
Studenti i nastavnici često postavljaju pitanja o tome kada i u kojim situacijama je primjereno koristiti generativnu umjetnu inteligenciju u istraživanju, analizi i pisanju unutar učioničkog konteksta. Jasno definirana očekivanja pritom su od ključne važnosti. Kao početni model, Ad hoc odbor AHA-e za umjetnu inteligenciju u obrazovanju povijesti sastavio je sljedeću tablicu kako bi pomogao pojedinim nastavnicima, odsjecima i institucijama u razvoju i usavršavanju vlastitih pravila i smjernica.
Karakteriziranjem različitih načina korištenja umjetne inteligencije kao prihvatljivih ili neprihvatljivih, cilj ove tablice je potaknuti transparentnost i ponuditi format za komunikaciju očekivanja. Pritom se snažno preporučuje usklađivanje pravila pojedinih kolegija i odsjeka s institucionalnim politikama. Također se pretpostavlja da će odsjeci možda usvojiti različite pristupe ovisno o razini nastave (osnovnoškolska, srednjoškolska, opće obrazovanje, preddiplomski i diplomski studij). Svjesni smo da će naši kolege imati različita mišljenja o ovoj tablici i nadamo se da će poslužiti kao poticaj za daljnje rasprave.
| Zadatak | Može li to biti prihvatljiva uporaba? | Pod kojim uvjetima? |
|---|---|---|
| Zamoliti generativnu UI da identificira ili sažme ključne točke u članku prije čitanja | Da | Prihvatljivo bez potrebe za eksplicitnim navođenjem izvora |
| Korištenje UI chatbota kao partnera u pisanju radi generiranja i razvijanja ideja | Da | Prihvatljivo, može zahtijevati eksplicitno navođenje ovisno o okolnostima |
| Zamoliti generativnu UI da izradi početnu bibliografiju | Da | Prihvatljivo bez eksplicitnog navođenja samo ako su svi izvori provjereni i dopunjeni dodatnim bazama podataka i izvorima |
| Zamoliti generativnu UI da izradi povijesnu sliku za rad ili prezentaciju | Da | Slika mora biti jasno označena kao generirana umjetnom inteligencijom, uz eksplicitno objašnjenje načina izrade. Slike se ne smiju dijeliti izvan učionice |
| Zamoliti generativnu UI da ispravi strukturu ili format fusnota | Da | Prihvatljivo bez potrebe za eksplicitnim navođenjem |
| Zamoliti generativnu UI da napiše esej ili poglavlje te to predati kao vlastiti rad | Ne | Nikada nije prihvatljivo |
| Napisati esej/poglavlje pa zamoliti UI da poboljša stil jezika, ali bez mijenjanja, dodavanja ili zamjene glavnih teza | Da | Prihvatljivo bez eksplicitnog navođenja samo ako su prijedlozi UI-a ograničeni na gramatičke i sintaktičke ispravke |
| Napisati esej/poglavlje pa zamoliti UI da doda nove točke | Da | Prihvatljivo uz eksplicitno navođenje, samo ako su informacije provjerene i izražene vlastitim riječima |
| Zamoliti UI da sažme knjigu ili članak iz vlastitog stručnog područja i koristiti to kao početnu točku za daljnju analizu | Da | Prihvatljivo bez potrebe za eksplicitnim navođenjem |
| Zamoliti UI da sažme knjigu ili članak, a zatim taj sažetak koristiti u literaturnom pregledu bez čitanja izvornog teksta | Ne | Nikada nije prihvatljivo jer nije došlo do stvarnog angažmana s izvorom |
| Korištenje UI-generiranog sažetka znanstvene literature za kritiku pristupa drugog autora | Ne | Nikada nije prihvatljivo jer UI često čini osnovne pogreške, a ne postoji stvarni angažman s literaturom |
| Uključivanje reference generirane pomoću UI alata u fusnotu bez provjere izvora | Ne | Nikada nije prihvatljivo |
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
