Novo:

Prvi koraci internetom za učitelja povijesti

Početnički vodič

Količina informacija dostupnih na internetu je ogromna i svakim se danom povećava. Prema podacima iz travnja 2014. godine na raspolaganju imamo oko 155 milijuna web stranica. Taj se broj stalno mijenja jer se neke stranice gase dok se nove stvaraju. Eric Schmidt, izvršni direktor Googlea, procjenjuje da je na internetu oko 5 milijuna terabyta podataka (5 milijardi Gb). Pitanje je kako tu količinu dostupnih informacija iskoristiti u školama ili konkretnije u nastavi povijesti. U ovom ću članku dati nekoliko osnovnih smjernica za korištenje interneta u radu s učenicima osnovne i srednje škole tijekom nastave povijesti.

Osnovne smjernice za rad s učenicima

Poznavatelji i česti korisnici informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) u nastavi izloženi su sve većem broju korisnih i edukativnih online materijala. Premda se brojnost i kvaliteta tih materijala povećava još uvijek za nastavu povijesti uz pomoć interneta treba na umu imati osnovne pretpostavke poput sigurnosti učenika na internetu, vjerodostojnosti materijala kojima su izloženi, pitanje jezika (stranog ili raznih verzija hrvatskog i bivših jugoslavenskih jezika), te da sadržaj uvijek morao biti prilagođen dobi učenika.

Što se sigurnosti tiče svaki rad uz pomoć Interneta je prilika da se učenicima ukaže na problematiku sigurnosti na internetu i odgovornom ponašanju u korištenju raznih servisa kod koji se ostavljaju i osobni podaci.

Vjerodostojnost je za nastavu povijesti vrlo važan faktor. U vremenu smo kada svatko bez posebnog predznanja može u vrlo kratkom roku kreirati svoju web stranicu i na njoj publicirati kakve god informacije želi. Na to je upozorio Stradling u „Nastava europske povijesti 20. stoljeća“ kada je sada već davne 2001. godine upozorio da Internet može biti propagandni alat raznih marginalnih i zlonamjernih organizacija. Pozorniji pratitelji zbivanja na domaćoj internetskoj sceni mogli su u posljednjoj godini zamijetiti prilično veliki sukob autora hrvatske Wikipedije oko iznošenja nacionalističkih, revizionističkih i profašističkih stavova u mnogim tekstovima koji se tiču hrvatske povijesti. Nastavnik mora upozoriti učenike na kritički pristup internetskim izvorima. Poželjno je provjeriti je li tekst autorski potpisan, jesu li istaknute stručne biografske informacije o autoru, postoji li popis literature i izvora u članku i sl. Detaljnije o vrednovanju internetskih stranica povijesne tematike potražite u članku „Vrjednovanje internet stranica povijesne tematike“ objavljenom 2010. godine u „Historijskom zborniku“. Valjana je preporuka koju također spominje Stradling da bi nastavnik mogao pripremiti vlastitu bazu linkova povijesnih web stranica te barem u početnom radu učenike upućivati na prethodno provjerene stranice. Takva baza linkova se eventualno može pripremiti i za offline pregled što svakako može biti korisno nastavnicima koji nemaju uvijek na raspolaganju kabinete s dostupnom internetskom vezom.

Jezik kojim je internetski materijal napisan je također od velike važnosti. Posebno u osnovnoj školi valja isticati primjere koji su napisani na hrvatskom jeziku. Ukoliko se želi razvijati poznavanja stranog jezika valjalo bi isticati onaj jezik kojeg učenici uče kao prvi strani jezik radi što boljeg razumijevanja materije. Pitanje jezika je i pitanje struke, pa učenike ne možemo upućivati na stručne ili znanstvene članke koji nisu prilagođeni njihovoj dobi. Čitanje s razumijevanjem predstavlja ozbiljan problem kod velikog broja učenika i valja voditi brigu o težini teksta.

Navođenjem korištenih izvora na pravilan način učenike možemo podučiti i o osnovama zaštite autorskih prava (potencijalna korelacija s građanskim odgojem).

Primjeri

Izdvojeno je nekoliko primjera koji se mogu koristiti u osnovnoj i u srednjoj školi.

Enciklopedija – Na ovim stranicama možemo učenike uputit na početno samostalno istraživanje u sigurnom i vjerodostojnom okružju. Učenici mogu stvarati vlastiti pojmovnik povijesnih pojmova, događaja i ličnosti.

Pinterest – Učenike osnovne i srednje škole silno motivira mogućnost aktivnog sudjelovanja u otkrivanju povijesnih priča i pri tome vole da se svaka situacija ili osoba ilustrira. Pinterest daje mogućnost kreiranja zajedničkih foto albuma. Nastavnik može kreirati album, a učenici ga mogu dopunjavati svojim primjerima koje pronađu. Svaki se učenički primjer može analizirati, a u slučaju da učenik promaši temu to može biti dodatni edukativni moment. Jedan takav primjer je već objavljen u časopisu Pogled kroz prozor i možete ga pročitati na ovoj poveznici.

Hrvatski povijesni portal – Od siječnja 2006. godine djeluje elektronički časopisnamijenjen za povijest i srodne znanosti. Autori članaka su redovito stručnjaci. Svi članci su potpisani i jasno je vidljivo tko je autor i kakve su njegove kredencije. Članaka ima oko 1400 iz različitih povijesnih razdoblja i nekoliko desetaka primjera iz prakse. HPP objavljuje i učeničke povijesne radove uz nadzor njihovi mentora. HPP može biti i prilika za stručno usavršavanje nastavnika. Ne samo čitanjem i konzumacijom objavljenih materijala već prije svega aktivnim uključivanjem u rad portala i pisanjem članaka.

CARNetov video portal Baltazar – Od prosinca 2011. godine djeluje CARNetov video portal Baltazar na koje je objavljeno 711 video materijala podijeljeno u 13 kategorija (nastavnih predmeta). Većina je filmova iz starije produkcije Filmoteke 16 i slične, koji su digitalizirani i prilagođeni za online prikaz. Napominjem da se ne mogu skidati već vam je za gledanje potrebna internet veza. Filmovi su različitog trajanja na nastavnicima je odluka kako ih koristiti u nastavi. Sadržajima na Portalu Baltazar mogu pristupiti samo korisnici koji posjeduju elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr. U kategoriji„Povijest“ su 52 naslova.

baltazar-video

Stara povijest – Novi internetski projekt Odjela za povijest na Hrvatskim studijima pod vodstvom dr.sc. Mladena Tomorada. Stručnjaci pišu o vremenu stare Grčke i Rima, starog Istoka, srednjeg vijeka i srednjem vijeku.

Povijest četvrtkom – Radi se o radijskoj emisiji koja ima pozamašnu arhivu. Dostupni sadržaji su raznovrsni i u 45-50 minuta trajanja autori emisije vrlo detaljno ulaze u temu koju obrađuju. Emisija se inače emitira četvrtkom u 10.10 sati. Među temama koje su dostupne za slušanje su recimo Konstantin Veliki, Dioklecijan, Dionizije, Hamas, Marokanske krize, SSSR u doba Brežnjeva, Bitka kod Verduna, 1968. u socijalističkoj Jugoslaviji, Kako se živjelo u srednjem vijeku, itd.

Google Cultural Institute – Kompanija Google konstantno proširuje svoj asortiman usluga i proizvoda. Jedan od novijih i zanimljivijih je projekt kulturnog instituta u kojem raznim partnerima poput instituta, muzeja i sličnima daju tehničku podršku u prezentaciji njihove edukativne ideje. Napredniji učenici ili gimnazijalci tako mogu razgledati npr. izložbu Yad Vashema o holokaustu, svitci s Mrtvog mora (Kumran), centar Nelsona Mandele, traična ljubav u Auschwitzu, 3D razgled dvorca Versailles, modele francuskih gradova, svjetska čuda, životopis Yitzhaka Ravina, Angkor, nijeme filmove, Harlem, Pakistan, Maršalov plan, svjedoci rata i dr. Poseban je detalj da svatko može kreirati novu online izložbu na temu koju voli.

OBJAVLJENO u digitalnom časopisu “Pogled kroz prozor”, broj 60, travanj 2014. – Link

Miljenko Hajdarovic
About Miljenko Hajdarovic (210 Articles)
Magistar povijesti i magistar edukacije sociologije, diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Urednik Hrvatskog povijesnog portala i vlasnik obrta Inter nos. Radi u Srednjoj školi Čakovec. Član stručne radne skupine za izradu kurikuluma povijesti.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*