Recentni i nezaustavljivi napredak generativne umjetne inteligencije, najočitiji kroz svakodnevnu upotrebu alata poput ChatGPT-a i raznih generatora slika, otvorio je brojna pitanja u svim sferama društva. Obrazovni sustav nije iznimka, a kako se s ovim tehnološkim izazovima nosi nastava povijesti, bila je glavna tema intrigantnog okruglog stola održanog u sklopu Kliofesta.
Prepoznajući iznimnu relevantnost i aktualnost teme koja mijenja paradigmu obrazovanja, Platforma Klio organizirala je okrugli stol pod nazivom „Poučavanje povijesti u doba umjetne inteligencije“. Događaj je održan u srijedu, 17. svibnja 2023. godine, a u skladu s digitalnom tematikom, i sam je susret upriličen u virtualnom formatu putem platforme Zoom kao dio programa poznatog Festivala povijesti Kliofest.
Interdisciplinarni pogled na učionicu sutrašnjice
Rasprava o tome kako će algoritmi utjecati na razumijevanje i interpretaciju prošlosti zahtijevala je širok spektar stručnih pogleda. Zato je ovaj virtualni susret okupio trojicu sudionika koji su temi pristupili iz različitih, ali komplementarnih kutova:
- Nenad Jarić Dauenhauer – Ugledni znanstveni novinar koji je donio perspektivu tehnološkog i znanstvenog razvoja. S više od dva desetljeća iskustva pisanja o znanosti, tehnologiji i medicini za renomirane svjetske i domaće medije (uključujući New Scientist, Nature, Chemistry World, Research Europe i Bug), Dauenhauer je pružio uvid u to kako tehnologija zapravo funkcionira i komunicira s javnošću.
- dr. sc. Benedikt Perak – Docent na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci, koji je u raspravu unio akademski pogled na utjecaj tehnologije na kulturu, jezik i društvene procese.
- Miljenko Hajdarović – Doktorand Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, koji je sagledao problem izravno iz kuta edukacijskih znanosti, didaktike i konkretnih izazova s kojima se obrazovni sustav suočava u praksi.
Kroz dinamičnu razmjenu mišljenja, sudionici su se dotaknuli onoga što najviše zanima struku: donosi li umjetna inteligencija kraj tradicionalnog eseja, hoće li učenici kritički promišljati izvore ili će se oslanjati na generirane tekstove, te kako nastavnici mogu iskoristiti ove alate za unaprjeđenje vlastitog poučavanja.
